Utorak, 21 svibnja, 2024
Novosti

Svetvinčenat: Predstavljene restaurirane freske

U crkvici Svete Katarine u Svetvinčentu obnovljene freske iz 15 stoljeća.
Predstavljanju, održanom u četvrtak 29. siječnja 2015. nazočili su istarski župan Valter Flego, biskup u miru mons. Ivan Milovan, načelnik općine Svetvinčenat Dalibor Macan, pročelnik Upravnog odjela za kulturu Istarske županije Vladimir Torbica, Sunčica Mustač iz pulskog konzervatorskog odjela Uprave za zaštitu kulturne baštine pri Ministarstvu kulture, Grzegorz Jan Rodak iz tvtrke Ars restauro d.o.o. te drugi predstavnici spomenutih institucija i predstavnici medija.

Predstavljanje je započelo u crkvici Svete Katarine koja se nalazi na jednoj od prilaznih cestica Svetvinčentu. Nakon uvodnog pozdrava načelnika Macana, okupljenima se obratio mons. Milovan koji je, kao sin te župe, izrazio posebno zadovoljstvo obnovom freski u crkvi Svete Katarine, koje su, kako je rekao, „biser koji vrijedi posjetiti i sačuvati za buduće generacije. Citirajući riječi Benedikta XVI., kako je ljepota u crkvi bitna za prenošenje sadržaja vjere, biskup je izrazio nadu da će i ove freske, koje su u povijesti bile ‘biblija siromašnih’, nepismenih, biti i današnjim generacijama „duhovnih siromaha“, poticaj za stremljenje ka dobru.
Župan Flego je naglasio kako Istarska županija ulaže velika sredstva u obnovu fresaka, pa je tako u posljednjih petnaestak godina u tu hvalevrijednu aktivnost uloženo 2,5 milijuna kuna. No to će se i nastaviti, u suradnji sa općinama, gradovima i ministarstvima, jer, naglasio je, vjerujemo da između ostalih motiva dolazaka turista, freske, kao simbol kulture, povijesti i tradicije našega kraja, mogu biti itekako jedan veliki motiv dolaska, i zato radimo na velikom projektu Kuće fresaka u Draguću. To je zamišljeno kao jedan centar za istraživanje i restauraciju, ali i za sustavno promatranje svih ovakvih crkvica i fresaka u Istarskoj županiji. Biti će to ishodište tog dijela kulturnog turizma, jer, naglasio je župan Flego, ja vjerujem da je upravo Istra jedna od regija s najvećom gustoćom freska u Europi. To trebamo znati pretočiti u svakodnevni život, ali i s ponosom pokazati gostima. Župan je zahvalio svima koji su sudjelovali u tom projektu te izrazio spremnost da Županija bude partner u svim sličnim daljnjim projektima.
Restaurator Grzegorz Jan Rodak je predstavio freske, dinamiku njihova nastanka, tematiku te tijek i okolnosti restauratorskih zahvata. U crkvi Svete Katarine riječ je o tri tehnološka sloja zidnih slika; prvi sloj od kojeg je ostalo tek nekoliko tragova ima dosta primitivan način izrade. Drugi i treći sloj djelo su dvaju autora koji su radili u vrlo kratkom vremenskom rasponu, ili možda čak naizmjence, pojasnio je Rodak. Razlika između ta dva autora, osim u korištenim pigmentima je i u samom načinu slikanja. Kod prvog autora dnevnice, ‘giornate’ su ujednačene na vrlo sličan način, konstantno, sistematski, dok je drugi radio manje ravnomjerno. Drugi umjetnik je koristio siromašniju paletu boja, drugačije modelira elemente likova. Razlike dva autora najvidljivije su na istočnom zidu gdje se radovi dva autora najočitije preklapaju. U cijeloj crkvi nalazi se ciklus zidnih slika koje prikazuju život svete Katarine aleksandrijske, osim na istočnom zidu u apsidi gdje se nalazi jedna slika Imago patetis. Kao zanimljivost restaurator je naveo činjenicu da je prvi autor koristio azurit, izuzetno skupocjenu plavu boju koja potječe s Bliskog istoka, i koja do sada nije pronađena u nijednoj crkvi sa freskama u Istri.
Radovi su trajali dvije godine, a vrijednost projekta je 300 000 kuna, u čemu je s 80% sudjelovala županija a 20% Općina Svetvinčenat. Prve faze bile su istraživački radovi, analize pigmenta i veziva, preventivna konsolidacija, a ta istraživanja omogućila su nam spoznaje koje su kasnije poslužile u neometanom obavljanju drugih faza. Freske su prethodno bile restaurirane 1989. no od tada do 2013. je prošlo dosta vremena, te su zbog vlage i prokišnjavanja krova freske zahtijevale restauraciju.
Župan Flego je naglasio kako postoji namjera kandidirati sve freske na području Istre prema UNESCO-u kako bi ušli u materijalnu baštinu, a šanse da to doista i bude su velike s obzirom na to da je Istra regija s najvećom gustoćom zidnog slikarstva u Istri.
Tvrtka Ars Restauro d.o.o. je specijalizirana i licencirana za izvođenje restauratorskih radova na zidnim slikama i mozaicima, te je od svoga osnutka 2008.g. do danas izvela preko 50 restauracija na području R. Hrvatske, mahom registriranih spomenika kulture, uključujući i one pod zaštitom UNESCO-a. Dosadašnji radovi tvrtke većinom su koncentrirani na područjima Istre, Hrvatskog zagorja i zapadne Slavonije. Tvrtka samostalno ili u suradnji s relevantnim stručnjacima i institucijama izvodi sve vrste restauratorskih zahvata, od multidisciplinarnih istraživanja, dokumentiranja i elaboriranja, do likovnih reintegracija, rekonstrukcija i prezentacija.
Nakon predstavljanja u samoj crkvi, u prostorijama kaštela Morosini – Grimani, održana je konferencija za novinare o restauraciji fresaka u Istarskoj županiji, kao i o restauraciji fresaka u crkvi Svete Katarine u Svetvinčentu, o čemu su govorili pročelnik Upravnog odjela za kulturu Istarske županije Vladimir Torbica, predstavnica Ministarstva kulture RH/Uprava za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorski odjel u Puli, Sunčica Mustač te Grzegorz Jan Rodak.
Pročelnik Torbica je prezentirao ulaganja Istarske županije, kroz godine u restauracije fresaka diljem Istre, a zatim je predstavio glavne projekte kojima županijski Odjel za kulturu, samostalno ili u suradnji s drugim institucijama radi na revitalizaciji i revalorizaciji zidnog slikarstva u Istri.
Programi Istarske županije što se tiče obnove, prezentacije i turističke promidžbe istarskih fresaka, rekao je pročelnik Torbica, jesu educiranje osnovnoškolske i srednjoškolske djece, pomoću radionica o freskama, organiziranje znanstvenih skupova i međunarodnih likovnih radionica na temu zidnog slikarstva, digitalizacija te ponovni tisak materijala projekta Revitas, odnosno fotomonografije Željka Bistrovića “Šareni trag istarskih fresaka”, kao i oblikovanje istarskog suvenira s motivima istarskih freski.
Pročelnik Torbica, kao i župan Flego kazali su da su krajnji ciljevi otvaranje kuće fresaka u Draguću, jer su freske vrlo važan dio kulturno-umjetničke i turističke ponude Istre, ali i uvrštenje istarskih fresaka na Listu materijalne baštine UNESCO-a kao europske regije s najvećom gustoćom zidnog slikarstva.
Sunčica Mustač iz Konzervatorskog odjela, nakon uvodnog pojašnjenja povijesnog konteksta vremena izgradnje crkve Svete Katarine i nastanka fresaka, detaljno je predstavila i objasnila metodologiju izrade fresaka, s naglaskom i na temu samih prizora koji prikazuju život i mučeništvo svete Katarine Aleksandrijske.
Na kraju je restaurator Rodak pobliže objasnio kompoziciju fresaka i samu tehniku materijalne realizacije, pojasnivši i utjecaj vremena, a na poseban način vlage koja je zbog svojevremenog prokišnjavanja krova utjecala na stanje fresaka. No, zaključio je, unatoč svemu, obzirom na starost i sve ostale okolnosti, freske su izvanredno dobro sačuvane.
Katarina Aleksandrijska, poznatija i kao Sinajska, rodila se potkraj 3. stoljeća u Ciliciji.
Zaštitnica je djevojaka i djevica, učenika, učitelja, filozofa, književnika i knjižničara, odvjetnika i sveučilišta, ali i majki i dojilja.
Prema predaji, Katarina je bila lijepa mlada Egipćanka koja je, u trenutku kad je car Maksimin preuzimao vlast u Aleksandriji, bila pozvana na svečanost koja je uključivala i pogansko žrtvovanje. Katarina je odbila u tome sudjelovati zbog svoje kršćanske vjere. Podnijela je mučeništvo zbog toga. Carevi ljudi su je bičevali i bacili u tamnicu, bez hrane i vode. Katarini su jednom došli carica Konstancija i carev vojskovođa. Njima je govorila o Kristu Spasitelju, na što oni primiše kršćanstvo. Car ih je nedugo potom dao ubiti, a za Katarinu namijenio posebno mučilo: kotače s noževima, da ju svu razderu i sasijeku. Katarina je nad tim noževima napravila znak križa i sve se u tome trenutku raspade. Zatim je car naredio da se Katarini odrubi glava. Bilo je to 315. godine u Aleksandriji.
Prema kasnijoj legendi anđeli su tijelo svete Katarine prenijeli na Sinaj i ondje ga sahranili. U blizini toga mjesta podignut je kasnije glasoviti samostan sveze Katarine koji postoji još i danas, a Katarinini ostaci prenijeti su u pripadajuću crkvu. Egipatski predsjednik El Sadat kraj tog je samostana 1979. započeo gradnju velikog religijskog središta za tri religije: kršćansku, židovsku i muslimansku, da to mjesto, gdje je Bog u Starom zavjetu Mojsiju predao 10 zapovijedi, bude mjestom molitve i klanjanja jedinome pravome Bogu.

freskefreske 
 freskefreske 

Najave