Nedjelja, 14 travnja, 2024
Novosti

Pula: Predstavljanja redova u Godini posvećenog života

U petak, 23. listopada, u Kapeli Milosrdnog Isusa u Puli održan je treći susret predstavljanja redovničkih zajednica koje djeluju na području Porečke i Pulske biskupije. P. Euzebije Josip Knežević, OSPPE, predstavio pavline. Ovaj susret, kao i prethodne, gdje su do sada predstavljeni franjevci Zadarske provincije sv. Jeronima i redovnice Družbe kćeri milosrđa organiziraju  Sestre Milosrdnog Isusa. Predstavljanje je bilo u sklopu redovitih molitvenih susreta koji se ondje održavaju svakoga petka. Kapela se nalazi u Domu za starije i nemoćne osobe sv. Polikarp.

Susret je započeo molitvom litanija Božjem Milosrđu i krunice Božjeg milosrđa. Uslijedilo je čitanje nedjeljnog evanđelja o kojem je p. Euzebije izrekao prigodni komentar.

Potom je p. Euzebije predstavio povijest reda sa naglaskom na njegovo širenje u Hrvatskoj. Pavlinski red, Ordo sancti Pauli primi eremitae, OSPPE, je nastao početkom 13. st. kada je biskup Bartolomej, benediktinac, okupio pustinjake u okolici Pećuha u samostan sv. Križa. Slijedom povijesnih okolnosti posebno su se razvila dva središta, Pećuh i Ostrogon. Red se širio spontano, a u naše su krajeve pavlini prvo stigli u Dubicu, 1244. i odmah zatim u Remete 1250. godine. Tijekom predavanja je istaknuta i zanimljivost kako je 1261 p. Euzebije u Rimu susreo sv. Tomu Akvinskog koji mu je sugerirao bijelu boju za habite, koji su do tada bili sivi, kako bi se razlikovali od drugih tadašnjih  pokreta. U početku nastao kao kontemplativni red, s vremenom su se pavlini sve više približavali narodu te su podučavanjem puka u raznim segmentima doprinijeli poboljšanju životnih okolnosti ljudi među na području gdje su se nalazili samostani. Počeli su tako otvarati škole i tiskare te su ušli kao značajan faktor u povijest kulture i prosvjete predjela u kojima su djelovali. Prvu gimnaziju u sjevernoj Hrvatskoj otvorili su upravo Pavlini u Lepoglavi. U Hrvatskoj su u povijesti postojale čak dvije provincije pavlina  a samostani su bili brojni: u Rijeci, Senju, Modrušu, Kosinju, Petorvoj Gori, Kamenskom i drugim mjestima. Car Josip II. ukinuo je Red 1786. g. na terenu Austro-Ugarske. Tada su ugašeni i svi samostani u Hrvatskoj. Red je preživio u dva samostana izvan Austro-Ugarske, u današnjoj Poljskoj. Odatle je i počela obnova Reda, u Krakowu i Jasnoj Gori. P. Euzebije je spomenuo kako je card. Stepinac posjetio samostan u Jasnoj Gori te tada izrazio želju da se Pavlini vrate u Hrvatsku, no, iako su dva redovnika bila došla u Hrvatsku 1942. pokušaj, zbog rata, nije zaživio.  Pavlini se vraćaju u Hrvatsku tek 1972., u svoj stari samostan Kamensko, kod Karlovca. Danas su u Hrvatskoj četiri samostana, ujedinjeni u Hrvatsku pavlinsku provinciju.

Predavač je izrekao poseban osvrt na povijest pavlina u Istri, s naglaskom na samostan u Svetom  Petru u Šumi.

Car Fridrih II. dao je 1459. g. pavlinima napuštenu benediktinsku opatiju u Sv. Petru u Šumi. Pavlini ovdje osnivaju samostan, a u njemu i novicijat i osnovnu školu za svu istarsku djecu. Po veličini ovaj je samostan bio odmah iza samostana u Lepogavi. Ukinut je 1786. g.

Pavlini se vraćaju u Sv. Petar u Šumi 7. 7. 1993. g. Danas stari samostanski kompleks još uvijek nije u funkciji, a redovnici žive u bivšem gostinjcu. U ovom samostanu su trenutno dva pavlina, p. Euzebije i p. Czeslaw,  koji upravljaju župom Sv. Petar u Šumi.

Na pitanje slušatelja p. Euzebije je objasnio i formacijski iter kandidata za ulazak u pavlinski red. Trenutno u Hrvatskoj djeluje 10 pavlina: 5 u Kamenskom, 2 u sv. Petru u Šumi, 1 u Sveticama te 2 u Cavtatu, a Hrvatska provincija ima sada 4 bogoslova u Krakowu.

Najave