Nedjelja, 3 ožujka, 2024
Novosti

Svetkovina Bogojavljenja u pulskoj Katedrali

Mons. Dražen Kutleša, porečki i pulski biskup je na svetkovinu Bogojavljenja predvodio svečano misno slavlje u pulskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije.  Koncelebrirali su generalni vikar biskupije mons Vilim Grbac, rektor pulskog Biskupijskog misijskog sjemeništa Redemptoris Mater, preč. Piergiorgio De Angelis, dijecezanski povjerenik za ekumenizam p. Bernardin Filinić i kapelan katedralne župe vlč. Roko Smokrović.
O Sveta Tri kralja već smo mnogo puta slušali, i od djetinjstva pamtimo njihove likove iz priča i jaslica, no zapitajmo se što su ti mudraci učinili, i pokušajmo uvidjeti put koji su oni prošli.

Oni su dobili naziv mudraci jer su proučavali svu tada poznatu znanost, željeli su spoznati Boga i dosegnuti one visine preko znanosti, pojasnio je biskup. U evanđelju možemo vidjeti pet glavnih točaka njihova pohoda Isusu Kristu koje i mi u životu proživljavamo. Oni traže smisao života, tražili su opravdavanje života ovdje na zemlji, bilo kroz egzaktne ili apstraktne znanosti. Tim ljudima je jedna zvijezda, rođenje malenog djeteta bilo poticaj da krenu i nađu taj smisao života. Dovoljan im je bio jedan mali poticaj i oni kreću u tu veliku pustolovinu; prelaze stotine kilometara na devama i dolaze u Jeruzalem; koliko često i mi, napose u teškim trenutcima, postavljamo pitanje o Božjoj pravednosti, no ne krećemo na ono putovanje koje nam Bog nudi, putovanje u vjeri. Mudraci dobivaju upute izučavanjem Svetoga Pisma, dolaze u Jeruzalem, raspituju se, žele doznati od jeruzalemskih pismoznanaca gdje se ima roditi taj novi vladar. U potrazi za Istinom nisu se sramili pitati one po rangu niže od sebe. U tome iznenađuje činjenica da im pismoznanci govore gdje se to ima zbiti ali oni sami ne odlaze osobno upoznati novorođenoga kralja. Time se obistinjuju riječi „svojima dođe, a njegovi ga ne primiše“. U tome jest naša tragedija, unatoč njezinoj sveprisutnosti ne želimo čuti Radosnu Vijest. Dokaz je to da ljudi iz daleka vide stvari koje mi kod zdravih očiju ne vidimo, naglasio je biskup. Upućeni znanošću mudraci odlaze u Betlehem i kada dođoše, stoji zapisano, obradovaše se radošću veoma velikom“. Nakon tolikog puta i istraživanja nalaze svoj smisao života. Prirodno je to zadovoljstvo koje čovjek osjeća pri završetku nekog mukotrpnog rada. Posebna je pouka toga da unatoč izučavanju Svetog Pisma, ako izostane osobni susret s Bogom, put neće biti ispunjen. Čovjek može mnogo znati, ali osobni susret s Kristom jest ispunjenje onom veoma velikom radošću. I mi smo pozvani da se ispunimo tom velikom radošću. Primjer iz naših dana jest Edith Stein, Židovka, koja je izučavala Pisma, prepoznala je Istinu u životopisu sv. Tereze iz Avile. Godine 1922. se krstila, a u Drugom svjetskom ratu ubijena je u koncentracionom logoru. Čovjek kada dođe do smisla ima osjećaj velike radosti, jer je ostvario ono za čim je težio. I mi smo pozvani da u svome životu tražimo taj smisao i da ga nađemo u osobi. Isus nije samo u znanosti i pismima nego u osobnom susretu sa Isusom.
Nadalje, mudraci nisu stali na pronalaženju, susret s Isusom navodi čovjeka na klanjanje, oni su se poklonili Isusu Kristu, iskazali su mu čast. To je najveći događaj vezan uz Sveta Tri kralja –  da su pokazali štovanje. Kada čovjek upozna Boga osjeća se grešan i klanja se. Iz toga klanjanja Isusu Kristu proizlazi i priznanje svega onoga što je Bog u nama učinio. To iskazivanje štovanja Bogu je znak da sam ga priznao i prihvatio. Taj čin uvjetuje slijedeći, mudraci otvaraju svoje riznice, svoje bogatstvo, u prvom redu bogatstvo duše, te daruju i simbolične darove. Tek nakon klanjanja dolazi darivanje. Pravi vjernik ne može istinski darivati ako nije prošao sve navedene faze poput mudraca. Nakon klanjanja čovjek upoznaje i spoznaje veličinu koja ga potiče na dobra djela.  I mi smo u ovo božićno vrijeme pozvani činiti dobra djela drugim ljudima.
Spasenje je pripravljeno svim ljudima i svi su pozvani na spasenje neovisno o bilo kakvoj pripadnosti.  Mi koji smo blizu moramo paziti da ne bi, poput pismoznanaca, druge poučavali o Bogu, a da ga sami ne prepoznamo. I zato neka nam farizeji i pismoznanci budu opomena. U našem darivanju neka uvijek bude prije svega klanjanje, odnosno prvo darujemo Bogu, a onda ljudima, jer ako tako ne činimo ne možemo postići puninu traženja smisla, zaključio je biskup. Neka nam mudraci budu putokaz kako ići u svome životu i kako činiti dobre stvari.   
Na kraju misnog slavlja završnim zahvalama okupljenima se obratio mons. Grbac pozvavši ujedno sve  na misu za početak Molitvene osmine za jedinstvo kršćana, u pulskoj Katedrali u nedjelju 18. siječnja 2015., kada će misno slavlje predvoditi također, porečki i pulski biskup mons. Dražen Kutleša.

Bogojavljenje Pula 2015 Bogojavljenje Pula 2015
 Bogojavljenje Pula 2015Bogojavljenje Pula 2015 
Bogojavljenje Pula 2015 Bogojavljenje Pula 2015 

Najave