Srijeda, 17 travnja, 2024
Novosti

O Cvjetnici i Velikom tjednu

Na posljednjem korizmenom susretu na župne animatore Porečke i Pulske biskupije, održanog 7. ožujka 2015. godine u Pazinskom kolegiju, predavanje “Bogoslužje Velikog tjedna”, o detaljima i posebnostima u liturgijskoj praksi od Cvjetnice do Uskrsa, održao je pročelnik dijecezanskog Vijeća za liturgiju i crkvenu glazbu preč. mr. Milan Zgrablić. Radionicu za voditelje zborova održala je č.s. Dolores Zornada, a za voditelje ministranata vlč. Mladen Matika.

Uvodni pozdrav okupljenima uputio je generalni vikar biskupije mons. Vilim Grbac, a uslijedila je prigodna korizmena meditacija.
Preč. Zgrablić je započeo izlaganje pojašnjenjem samog pojma liturgija, koji dolazi od grčke riječi,  a općenito označava djelovanje pojedinca ili obitelji, služenje državi ili božanstvu. U Starom Zavjetu su to bili propisi po kojima se treba obaviti neki kult. Do 2. vatikanskog sabora uglavnom proučava samo obred i propisuje način slavljenja euharistije. Predavač je citirao definiciju liturgije prema konstituciji 2. vatikanskog sabora Sacrosantum concilium: Liturgija je sveto djelovanje po kojem se u obredu u Crkvi i po Crkvi trajno nastavlja Kristovo svećeničko djelo, to jest posvećenje ljudi i proslava Boga, pojasnivši u nastavku svaki dio definicije primjerima iz prakse. On je naglasio posredničku ulogu liturgije koja je medij po kojem se uprisutnjuje Krist. Po tom činu Crkva čini ono isto što je i Krist vršio za vrijeme zemaljskog života.
Liturgijska godina nije misao ili ideja nego osoba Isusa Krista čije se otajstvo sakramentalno uprisutnjuje u vremenu, rekao je predavač i citirao riječi pape sv. Ivana Pavla II. koji je rekao da je vrijeme „primateljica milosti“. Bogoštovlje je prvotno započelo upravo u Vazmenom vremenu jer su se prvi kršćani na početku sastajali samo nedjeljom na slavlje vazmenog otajstva, Dana Gospodnjeg. Godišnje slavlje – Velika nedjelja, kako se u prvim vremenima nazivalo Uskrs – pripremala se najprije trodnevljem, a u V. stoljeću započinje se sa uprizorenjem dana smrti i nastaje takozvani Veliki tjedan. U tom periodu nastaje i praksa četrdesetodnevne priprave katekumena za krštenje, a svih ostalih za pomirenje. Predavač je pojasnio povijesni razvoj nastajanja liturgijskih vremena te pojavljivanje kulta mučenika i kulta Blažene Djevice Marije, nakon Efeškog sabora 431. godine. Pojašnjavajući nadalje slavlja tijekom crkvene godine preč. Zgrablić je naglasio da Crkva tijekom godine razvija čitavo Kristovo otajstvo od utjelovljenja i rođenja do uzašašća, te sve do duhovskog dana i očekivanja blažene nade i dolaska Gospodnjeg. Slaveći tako otajstva otkupljenja, otvara vjernicima bogatstvo kreposti i zasluga svojega Gospodina, da se tako to otajstvo na neki način u svako doba ponazočuje kako bi vjernici mogli doći s njime u dodir i napunili se milošću spasenja.
 U nastavku je pojasnio glavna obilježja korizme kao vremena intenzivnog slušanja i razmatranja Riječi Božje, molitve, posta i djela ljubavi. Prije je naglasak bio na empatičnim aspektima muke pa se stoga u povijesti Veliki tjedan nazivao i „žalosni tjedan“, a Drugi vatikanski sabor stavlja naglasak na događaj Uskrsnuća.
Uslijedila su detaljna objašnjenja simbolike i raznih varijanti prakse u liturgiji od Cvjetnice do Uskrsa predviđene Rimskim misalom.  
U radionici o glazbenim aspektima liturgije Velikog tjedna s. Dolores je pojasnila specifičnosti glazbenih sadržaja te primjenu propisanih pjesama i zaziva u dane Cvjetnice i Vazmenog trodnevlja.
Vlč. Mladen Matika je za radionicu voditelja ministranata pripravio prigodne radne materijale kao prijedlog za rad sa ministrantima na temu Velikog tjedna, s posebnim naglaskom na važnosti slikovnog i simboličnog pojašnjenja elemenata liturgije i liturgijskog prostora. Rasprava u radionici za ministrante se napose razvila na ‘vječnu’ temu o tome kako potaknuti djecu na ministriranje.  
Završne zahvale sudionicima korizmenih susreta za župne suradnike Porečke i Pulske biskupije izrekao je generalni vikar mons. Grbac, a na odlasku su  je svim sudionicima uručena, kao dar od biskupije, knjiga o bl. Bulešiću „Miroslav Bulešić, svećenik i mučenik – Znakoviti lik moderne povijesti Istre“ autora mons. Fabijana Veraje.

Najave