Subota, 22 lipnja, 2024
GlazbaIzdvojenoKultura i tradicijaNovosti

Misa s tradicijskim napjevima uz manifestaciju “Zarozgajmo na Ćićariji”

U nedjelju, 2. lipnja, misno slavlje u župnoj crkvi sv. Kancija, Kancijana i Kancijanile bilo je posebno glazbeno raskošno.

Naime, toga se dana u Lanišću održala tradicionalna manifestacija “Zarozgajmo na Ćićariji”, na kojoj su, uz ostale izvođače, nastupili i pučki pjevači KUD-a Radovin iz Zadarske nadbiskupije.

Misu pro populo, koja je toga dana izvanredno održana u popodnevnim satima, glazbeno su uzveličali, naizmjence pjevajući, gosti iz KUD-a Radovin i mještani Lanišća, oni, poznato je, uobičajeno, na svečanim bogoslužjima pjevaju svoju, ‘starinsku mašu’, Lanišku misu koja se odlikuje prepoznatljivim tradicijskim napjevima. Misu je predvodio laniški župnik vlč. Josip Mašina.

Manifestacija “Zarozgajmo na Ćićariji”, koja postoji od 2008. godine, i ove godine okupila preko sto izvođača  iz cijele Hrvatske koji baštine glazbenu tradiciju svojih predaka, specifične glazbene izričaje poput bugarenja, pjevanja na tanko i debelo i drugih.

Smotru su otvorili Ćićski zgončari. U središnjem dijelu manifestacije nastupila je nova dječja vokalna skupina Mići Ćići te vokalna skupina Frndalice iz Lanišća, zatim Žejanski kantaduri, KUD Mate Balota Rakalj, Vokalna etno skupina Zajednice Talijana Labinci Nigrignanum, KUD Izvor Generalski stol, KUD Radovin, KUD Carza Poličnik, KUD Sveti Fabijan Zagradci, Goran Farkaš, polaznici radionice za djecu “Igranje kroz glazbu” koju toga dana organizira Udruga Tradietno.

Manifestacija “Zarozgajmo na Ćićariji” je smotra i izložba glazbala, nošnji i drugih specifičnih etnografskih predmeta istarskog sjevera, etno kuhinja tradicijskih jela i pića.  Manifestacija ima nadasve cilj očuvati tradiciju izvorne narodne glazbe na Ćićariji zvano “bugarenje”, to je specifičan način pjevanja, svojstven samo području Ćićarije. Izraz „bugarenje“ prvi su puta unijeli u stručnu terminologiju Ivan Matetić Ronjgov i Slavko Zlatić. Sami Ćići nikada nisu za svoje starinsko pjevanje rekli da je to bugarenje, već će reći da će „zarozgat“. Do današnjih dana bugarenje je ostalo gotovo neistraženo, neobrađeno i neobjašnjeno. Bugarenje je pjevanje u dvoglasju, a izvodi se skupno. Osnovni napjev u pravilu izvodi jedan pjevač na kojega se kasnije nadovezuju drugu (gornja i donja dionica). Karakterističan je završetak pjevanja padom donje pjevačke dionice. To je oblik pjevanja kod kojega se u osnovi pjeva lirsko-epski tekst i to na štokavici ili čakavici. Vjerojatno tekst u pjesmama bugarenja vuče korijene iz davnine. Svatko tko je ijednom čuo bugarenje, složit će se da je to rustikalno i gromko pjevanje. Netempiranost bugarenja vrlo je izrazita. Sam smještaj Ćićarije u planinskom lancu sjeverne Istre, koji zatvara Istarski poluotok, daje obilježje bugarenja. To je područje kraškog dijela Istre, koje je od ljudi ovoga kraja stvorila gorštake otpora izražaja različite od ostalih stanovnika Istre. Tako je i bugarenje odolijevalo utjecaju izvana, te ostalo u pravdanom obliku.

Ćići su oduvijek bili odlični pjevači. Bugarilo se na svim mjestima Ćićarije, a pjevalo je staro i mlado. Povezanost Ćića s Crkvom je velika, tako da i ona daje svoj doprinos u narodnom pjevanju. U Lanišću se i danas pjeva starinska maša koja je izvorno vezana s Ćićarijom i to je jedan oblik bugarenja. Iz godine u godinu bugarenje je polako odumiralo i ostalo je vrlo malo onih koji su znali i koji su javno bugarili. Srećom, 1976. godine donekle je prekinuta ta tendencija i pod vodstvom Mladenke Šverko Cotić okupljena je ženska vokalna skupina Lanišće koja do danas djeluje, javno nastupa i njeguje bugarenje.

Nositelj i organizator smotre “Zarozgajmo na Ćićariji” je Općina Lanišće, pokrovitelji su redovito Ministarstvo kulture i medija, Istarska županija, županijski Odjel za kulturu i zavičajnost, te HDS ZAMP – Glas autora.


Foto: Župa Lanišće

Najave