Ponedjeljak, 20 svibnja, 2024
Novosti

Zahvala za pola stoljeća djelovanja milosrdnica u Žminju

Na treću nedjelju došašća, 11. prosinca 2022., u žminjskoj župnoj crkvi sv. Mihovila održano je svečano misno slavlje zahvale za 50 godina djelovanja sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog u Žminju. Misno slavlje predvodio je porečki i pulski biskup u miru mons. Ivan Milovan u zajedništvu s riječkim nadbiskupom u miru mons. Ivanom Devčićem, a koncelebrirali su i generalni vikar Porečke i Pulske biskupije mons. Vilim Grbac, dijecezanski povjerenik za redovnike i redovnice o. Đuro Hontić, župnik domaćin vlč. Jordan Rovis te drugi svećenici.

Župnik Rovis je u uvodnom obraćanju, čestitajući visoku obljetnicu, izrazio redovnicama zahvalnost župe za prisutnost, svjedočenje i svekoliko služenje, „golemo je dobro učinjeno i podareno našoj župi.“ Spomenuo je da se toga dana ujedno obilježava i Nedjelja Caritasa, s akcijom nacionalnog Caritasa „Za 1000 radosti“, te je istaknuo da se to slavlje, obljetnica živo uklapa u karitativno djelovanje Vinkovske obitelji, „u srcu su karizme – siromasi, bolesnici, potrebiti…“. Uz pozdrav koncelebrantima te predstavnicima civilnih vlasti, načelniku Općine Žminj, predsjednici Općinskog vijeća te ravnateljici mjesne osnovne škole, župnik je poseban pozdrav uputio s. Ani Mariji Rakocija, provincijalnoj poglavarici iz Rijeke, svim nazočnim sestrama a napose onima koje su kroz tih pola stoljeća djelovale u Žminju.  

Kroz pedeset godina djelovalo 17 sestara

„S poštovanjem i zahvalnošću ih spominjemo“, rekao je župnik, te je pročitao imena sestara koje su svojim djelovanjem podarile tu župu: s. Karmela Elek, s. Alfonza Samardžić, s. Ana Marija Ivanković, s. Gordana Kondža, s. Ljiljana Nikić, s. Blanka Vrdoljak, s. Gabrijela Ikić, s. Marinka Tunjić, s. Božidara Pleš. Sada su u Žminju aktivne s. Augusta Modrušan i s. Estera Vragović. Župnik je nadalje spomenuo i pokojne sestre koje su jedan dio svojega života podarile toj župi: s. Agata Brajković, s. Imelda Salopek, s. Ivana Vuković,, s. Eufemija Miličić, s. Lauda Brletić i s. Gracijela Modrušan.

 1550317„Zaista župa je obdarena i blagoslovljena nazočnošću i djelovanjem, služenjem sestara. Zahvaljujemo Provinciji koja nam daruje sestre, naravno i nadalje se preporučamo. I kao župnik osobno sam osjetio pomaganje i služenje sestara kroz punih 15 godina. Sestre uprisutnjuju i utjelovljuju karizmu služenja, ljubavi svoga utemeljitelja“, rekao je vlč. Rovis.

Biskup se spomenuo svih aspekata djelovanja milosrdnica

U homiliji na treću nedjelju došašća, biskup Milovan, je naglasio kako je ove godine treća svijeća, svijeća radosti u Žminju na osobit način lijepa, sjajna, čarobna, jer „danas obilježavamo jubilej 50-godišnje prisutnosti i djelovanja časnih sestara u Žminju. Stoga nas ova svijeća podsjeća na svjetlu prisutnost sestara u ovoj župi i na veliki svijetli trag njihova djelovanja. 50 godina za djecu i mlade to je prava prapovijest, ali i za nas starije je to itekako dug rok, pola stoljeća. Časne sestre u Žminju su doista bile dar Božji za župu, župnike i sav Božji narod. Zato zahvaljujemo Bogu za njihovu plodnu prisutnost i djelatnost, za vjeronauk i rad s djecom u župi i školi, za animiranje liturgije pjevanjem i sviranjem, za uređivanje i ukrašavanje crkve, za karitativni rad, za brigu za bolesne i starije, za vođenje domaćinstva župnicima. Izričemo najprije našu zahvalnost Bogu, od koga nam je svako dobro, ali i veliku zahvalnost sestrama za njihovo dugogodišnje plemenito djelovanje, za nesebičnu ljubav, dobrotu, požrtvovnost, toplinu, velik trud u odgoju, te za prijateljstvo i podršku mnogima u župi, kao i za trajnu molitvu za župu“ rekao je biskup.

Milosrdnice su u „olovnim godinama“ podnijele i crveno mučeništvo

Nadalje je podsjetio, kako su se redovnice trudile živjeti po idealu njihova svetoga osnivatelja sv. Vinka Paulskog, i sv. Lujze i njezinih prvih suradnica čija je pojava i rad bio svojevremeno veliki duhovni pokret, prava revolucija ljubavi, dobrote i brige za najsiromašnije. „Ne revolucija prolijevanja tuđe krvi, nego davanja vlastitoga srca, znoja, pa i krvi za bližnje“ dodao je propovjednik, te nastavio „karizma sestara milosrdnica bila je osobito osnivanje bolnica i rad s bolesnicima i najpotrebnijima. Bilo je to pravo bijelo mučeništvo, mučeništvo rada, ljubavi i žrtve“. U tom je kontekstu biskup Milovan podsjetio, kako su mnoge sestre milosrdnice u Hrvatskoj prošle i pravo crveno mučeništvo pomažući svima bolesnima i ranjenima, ne gledajući tko je tko, ali su zato mnoge od njih ’45., ’46. , ’47. lažno optuživane, nevino osuđene, završavale na robiji, a neke bile i likvidirane poput s. Žarke Ivasić koja je 16. svibnja 1946. u Gospiću bila kao zločinka streljana. Sada je za nju u tijeku proces proglašenja blaženom. „Što nije sve naš narod, pa i svećenici i časne sestre u Drugom svjetskom ratu i nakon njega, kao i u nedavnom Domovinskom ratu, podnio i propatio“ dodao je propovjednik, te nastavio „kod ove mise prisjećamo se djelovanja sestara milosrdnica kojim su se one na jedan poseban način ugradile u život ove župe, ali i cijele naše biskupije, da ne spominjem danas njihovo nezaboravno i nenaplativo djelovanje tijekom desetljeća u Pazinskom sjemeništu. Mi nekadašnji sjemeništarci toga sjemeništa nosimo to duboko u sebi. Zatim u biskupiji u Poreču i u mnogim našim župama u Istri. Prave plodove te njihove prisutnosti i rada pozna samo Gospodin. Iako, plodovi se ipak osjećaju osobito u životima ljudi, a  po župama ostaju uvijek lijepa sjećanja, prijateljstva, pa i trajna duhovna povezanost.“

 1550216U nastavku homilije, biskup se osvrnuo na misno evanđelje koje nam pred oči stavlja lik Ivana Krstitelja koji iz tamnice šalje svoje učenike k Isusu, da ga pitaju jeli on doista očekivani Mesija ili pak da čekaju drugoga. „Ivan je za susreta na Jordanu prepoznao Isusa kao Jaganjca Božjega koji neće krstiti vodom, već Duhom Svetim i ognjem. Ali sada je on, Ivan u Herodovu zatvoru došao u krizu i sumnju, je li Isus doista očekivani Spasitelj, jer ništa se spektakularno nije dogodilo s Isusovim dolaskom: zlo, laž i mržnja i dalje opstaju. No, Isus odgovara kako on naviješta Radosnu vijest, tješi, oprašta, liječi, uskrisuje mrtve“ pojasnio je, te ukazao na činjenicu, kako je Isusov način, tj. Božji način je dakle, tihim radom, blagošću, snagom liječenja duše i tijela iznutra obnavljati svijet i čovjeka. Ne plamenom i božjim mačem, nego blago na način kvasca koji iznutra polagano djeluje i mijenja na bolje.

„I mi se ponekad u životu osjećamo kao Ivan u tamnici. Nekad nam je Bog tako blizu, čini nam se da je tu, doživljavamo ga tako osobito kad smo na nekom hodočašću na nekoj duhovnoj obnovi, ali onda znaju doći trenuci u životu kad se mi pitamo: ‘gdje si Bože, zašto ovo dopuštaš, zašto ne reagiraš?’. Kroz takva iskušenja zasigurno su prolazile i teško progonjene sestre milosrdnice,  patnice onih olovnih godina“, rekao je biskup, te posvijestio kako Bog zna ponekad čudesno intervenirati, ali na nama je ustrajati i kada je teško. „Svi mi, biskupi i svećenici, redovnici i redovnice, svi vjernici, a osobito roditelji i odgojitelji imamo poslanje od Isusa Krista dnevno živjeti, te primjerom života i riječima prenositi i svjedočiti vjeru, a to znači svjedočiti za istinu, pravdu, poštenje, solidarnost, praštanje i dobrotu“.

Na kraju homilije, biskup je još jednom pozvao na zahvalu za djelovanje sestara milosrdnica, te potaknuo na molitvu za naše obitelji, za djecu i mlade, za naše starije i bolesne, za mir u svijetu, te za nova duhovna zvanja. „A u vrijeme došašća njegujmo duhovnu budnost, a to znači pažljivo osluškivanje i poslušnost Božjim poticajima u savjesti i u dnevnim događajima. Došašće nas poziva na dulju i iskreniju molitvu, te na otvorenost srca za druge i na dobra djela. Bit će to najbolja priprava na radosno slavlje Božića, kao i na konačni susret s Gospodinom u slavi“.

„Po životu i djelovanju milosrdnih sestara posijano sjeme milosrdne ljubavi“

Na kraju misnoga slavlja zahvalu sestrama milosrdnicama u ime Župe Žminj zahvalu sestrama milosrdnicama izrekla je vjeroučiteljica Nela Peteh. „Radosni smo u Gospodinu u slavlju ovog jubileja, želimo zastati i obnoviti svijest darovanosti vinkovske karizme našoj župi. Zahvaljujemo Trojedinom Bogu za sve sestre milosrdnice, žive i preminule, koje su kroz proteklih 50 godina njihovog požrtvovnog služenja zadužile našu župu. Na širokom polju djelovanja milosrdnih sestara zasigurno je u Gospodnjoj knjizi mnogo napisano upravo iz rada  žminjskih sestara. Siju sestre tu, u dječja srca, marljivo pedeset godina sjeme Kristova nauka i tako stječu neumrlo blago za nebo, odgajajući dobre kršćane. Velika su pomoć žminjskim župnicima u župnom apostolatu kao i u vođenju domaćinstva. Sakristanska služba, liturgijsko pjevanje i sviranje, čišćenje i kićenje crkve cvjetnim aranžmanima – sve to uključuje služba naših sestara. Uz spomenuto, u duhu njihove karizme, svaki je njihov rad prožet i karitativno-socijalnim djelovanjem. Vjerujemo da će po životu i djelovanju milosrdnih sestara posijano sjeme milosrdne ljubavi u našoj župi po Božjoj milosti i dalje donositi plodove po novim generacijama“, rekla je.

 1550170„Čuli smo danas preko proroka Izaije kako Bog sam hita da nas spasi, da našu pustinju pretvori u bujnu stepu koja cvatom cvate, i da sve naše dobre zamisli i napore oplemeni i donese život. Bog nam daje život. Bez njega svi su naši napori uzaludni. Ako on ne blagoslovi svojim Duhom, bit ćemo samo neplodna pustinja. Bez Boga smo suha, žedna zemlja. U Žminju  i preko sestara milosrdnica Bog zalijeva naše pustinje i pretvara u bujnu stepu“, rekla je Peteh, te je zaključila, „Drage naše časne, za sate molitve i pjesme, razmatranja, klanjanja i klečanja, za sate vjeronauka ili na bilo kojem polju vašeg redovničkog predanog služenja, za istinsko svjedočenje vjere i ljubavi – veliko hvala ili kako bi Žminjci rekli čuda hvala! Neka Dobri Bog blagoslovi vaše djelovanje kako bi i dalje služile Bogu i narodu.“

Došle na poziv tadašnjeg župnika Marcela Krebela

U ime sestara milosrdnica, Majke Dobroga Savjeta Rijeka, okupljenima se je obratila provincijalna poglavarica s. Ana Marija Rakocija. „Današnja treća nedjelja došašća nedjelja je zahvale, radosti i Caritasa, sve tri odlike ove nedjelje sažimlju i razlog našeg dolaska i ovog slavlja upućujući i na karizmu naše družbe. ‘Duh Gospodnji  na meni je, posla me blagovjesnikom biti siromasima.’, ove riječi čule su se pred pedeset godina kada su sestre milosrdnice došle u Žminj na poziv tadašnjeg župnika Marcela Krebela. Nakon svečane službe Božje toga dana on je sestre predstavio vjernicima i iskazao im dobrodošlicu, baš kao i župljani. Od tih prvih sestara s nama je danas prisutna s. Marija Karmela Elek, katehistica“, na te se je riječi provincijalne poglavarice crkvom prolomio veliki spontani pljesak. „Ona je na župu došla sa s. Agatom Brajković“, nastavila je s. Ana Marija. „Na ovoj je župi ukupno djelovalo 17 sestara milosrdnica. Ova je župa bila bogata duhovnim zvanjima. U našoj zajednici sedam je sestara iz ove župe“, istaknula je, što je opet dočekano pljeskom. O tih zvanja spomenula je nazočnu s. Darinku Grizila, i s. Tereziju Žufić, koja zbog visoke dobi nije mogla biti nazočna.

 1550274„Tijekom 50 godina bile smo aktivne sudionice povijesnog tijeka ove župe, molitvama, često nikom vidljivim žrtvama i odricanjima, djelotvornom ljubavlju za siromahe. Na tome smo Bogu, koji nas je pozvao i poslao, neizmjerno zahvalne. Zahvalne smo i svima vama, vjernicima ove župe, na neprekinutoj otvorenosti i zajedništvu u tolikim pothvatima kojima smo zajedno gradili ovu župu, nekad i sad. Zahvaljujemo dobrom Bogu na svima blagoslovima i milostima koje je izlio na župu po sestrama, ali i na sestre po župi. Želimo i molimo da se župa pomladi brojnim članovima, kršćanskim obiteljima koje će svojim životom, u duhu djelotvorne vinkovske ljubavi, sijati sjeme evanđelja u današnjem čovjeku“, zaključila je provincijalna poglavarica. Nakon mise svi nazočni počašćeni su kolačima koje su pripremile vrijedne župljanke, a župa je okupljene redovnice i goste počastila ručkom.

Izrazito su mnoge darove ovom prigodom župljani donijeli za sestre milosrdnice, želeći tako izraziti svoju zahvalnost i ljubav za njihovo djelovanje u toj župi.

Od prosinca 1972. do prosinca 2022. sestre milosrdnice ostavile su neizbrisiv trag u životu Žminja, i dok možda mnoga djela nisu zapisana u kronici ili župnome listiću, zasigurno ostaju zapisana u srcima onih koji su po prisutnosti sestara osjetili Božju ljubav.

s. Augusta Modrušan, rodom iz te župe, 25 godina na službi u Žminju

Valja svakako napomenuti da najduži staž u toj župi od svih sestara ima s. Augusta Modrušan, rodom iz te župe, koja ondje služi već punih 25 godina, i to je svečano obilježeno ove godine o blagdanu sv. Mihovila.

Župnici su cijenili podarene im suradnice na Njivi Gospodnjoj

Izuzetno svečano i dubokom zahvalnošću prožeto slavlje obilježavanja pola stoljeća djelovanja redovnica u jednoj župi neupitni su dokaz uspješnog zajedničkog rada na njivi Gospodnjoj, gdje su zdušan i zauzet doprinos svojim djelovanjem, u duhu suradnje i prihvaćanja, dali,  jednako požrtvovno, župljani, sestre i župnici. Župljani su sa zahvalnošću prihvaćali podarene im sestre, sestre su s ljubavlju služile na župi, a župnici su u duhu suradnje cijenili podarene im suradnice na Njivi Gospodnjoj, sve je to doprinijelo tome da je Žminj i dalje jedna od najuzornijih župa ove dijeceze, koja je Crkvi podarila brojna duhovna zvanja.

G. Krizman

Najave