Petak, 19 srpnja, 2024
Novosti

Vazmeno bdijenje u Poreču

Obrede Velike subote u porečkoj prvostolnici predvodio je porečki i pulski biskup mons. dr. Dražen Kutleša, u konelebraciji sa župnikom preč. Rikardom Lekajem te kapelanom vlč. Hectorom Bernardezom Germadeom.

Nakon blagoslova ognja u povijesnom atriju te starodrevne bazilike uslijedili su uobičajeni obredi kojima su, osim domaćih vjernika, sudjelovali i brojni inozemni gosti, koji u Poreču provode uskršnje blagdane.

Osvrtom na starozavjetna čitanja Vazmenog bdijenja biskup Kutleša je prizvao pažnju okupljenih vjernika na pitanje povijesti stvaranja uopće te naglasio da unatoč i najekstremnijim retrogradnim znanstvenim argumentima svaki znanstvenik koji se bavi tim pitanjima, mora na kraju priznati, da prije svakog kronološki najudaljenijeg astrofizičkog procesa, postoji Viša sila koja je potaknula proces stvaranja.

Veliki je to misterij na koji, bez vjere, nisu mogli odgovoriti ni najveći znanstvenici, jer čovjek filozofski može razmišljati i postavljati pitanja, ali iskren i pošten čovjek znanstvenik će to priznati. Mi vrlo često nismo ni svjesni što je Bog za nas kao osobe i za čitavo čovječanstvo učinio i koliko dobra je Isus učinio svojim dolaskom na ovaj svijet. Žene, nakon što pronalaze prazan grob, odlaze učenicima i prvi koji s njima odlazi do groba je upravo Petar, koji je Isusa tek nekoliko dana ranije zanijekao. U tome vidimo kako je radikalna promjena za Krista moguća.   Mnogi i danas smatraju Isusa tek herojem prošlosti, ali to nije točno, istaknuo je biskup, on je istinska realnost sadašnjosti. Isusa je potrebno upoznati, susresti, živjeti s njime svaki dan, kao sa svojim prijateljem i otkupiteljem. Svakodnevni susret s Isusom je misa, spomenčin koji nam je ostavio.

U tadašnji, vrlo okrutan svijet Bog šalje svoga Sina kao malo dijete kako bi nam pokazao svoje milosrđe, koje kasnije nastavlja trajati kroz cijelu povijest, kako bi svakome čovjeku pokazao svoju Ljubav. Konkretnost te ljubavi vidimo u prvim bolnicama, hospicijima, sirotištima gdje Bog preko svojih poslanika pokazuje beskrajno milosrđe upravo prema najpotrebitijima.   Tisuće bolnica, škola sveučilišta, nastale su zbog čovjeka, bilo da bi mu se pomoglo karitativno, bilo da bi se ljude obrazovalo i pomoglo im se da si olakšaju život. Do XV. stoljeća od 44 sveučilišta koja su postojala 31 je osnovala Katolička crkva.

Isus je donio ljudima tadašnjeg vremena novost milosrđa, kakvo ljudi tadašnjeg vremena nisu poznavali; divimo se grčkoj kulturi, no treba napomenuti da je u Sparti bio običaj sakatu djecu, ili onu rođenu sa bilo kakvom manom, jednostavno stavljati na brdo i prepustiti na milost i nemilost pticama grabežljivicama; bez ikakvog milosrđa, a upravo je Isus, u svome nauku, donio milosrđe tadašnjem svijetu. Biskup je pozvao sve okupljenje da si posvijeste kako je noć vazmenog bdijenja sveta noć za cijelu povijest čovječanstva, zaključio je biskup.

G. Krizman

Najave