Ponedjeljak, 26 veljače, 2024
Novosti

Uskrs u Poreču

Središnje svečano misno slavlje o svetkovini Uskrsa u porečkoj prvostolnici predvodio je porečki i pulski biskup mons. dr. Dražen Kutleša.

On se u prigodnoj homiliji prvo osvrnuo na događaj uskrsnuća Isusa Krista iz perspektive „Marije Magdalene i druge Marije“, prema zapisu iz Matejevog evanđelja, koje su prve primile vijest o uskrsnuću Gospodinovu. One su bile s njim na križnome putu, bile su tu kada je polagan u grob i sada primaju nagradu za tu ljubav, one su prve u saznanju radosti uskrsnuća. I mi smo poput njih pozvani prihvatiti Istinu Uskrsa, iako to ne možemo, kao druge činjenice empirijski provjeriti; prihvatiti nam je to kao što prihvaćamo činjenice o vlastitu porijeklu, ili metafizičke činjenice, iako to ne možemo empirijski dokazati.

Slijedom susreta sa praznim grobom tri su imperativa koja iz toga proizlaze: One su prisiljene vjerovati, anđeo ih podsjeća na Isusovo obećanje i svaka njegova riječ poziva na vjeru, rekao je biskup. Nadalje one su prisiljene to priopćiti drugima, naime prva Isusova zapovijed bila je „Idite i recite!“ Naviještati, donositi drugima Radosnu vijest obveza je kršćanina, i onaj koji nema dar govora, uvijek može „govoriti“ o Kristu svojim djelima i svojim životom. Isus poziva te dvije žene na radost, riječ kojom ih Krist pozdravlja je „Chairete“, to je riječ pozdrava ali koja doslovno znači: radujte se!

Danas je lakše ne vjerovati nego vjerovati, jer vjera obvezuje, Isus pred nas stavlja moralne zakone koje je potrebno poštivati kako bismo postigli svoju svrhu, spasili se i došli u Kraljevstvo Nebesko. Poput roditelja djeci, Bog ne govori ljudima ono što oni žele čuti, nego ono što je pravilno činiti. Pravi roditelj treba reći ono što je pravo, jednako kako političari ne smiju uvijek narodu ići “niz dlaku”, već činiti ono što je potrebno i dobro”, rekao je mons. Kutleša.

Kakav bi svijet danas bio da nije bilo Isusa Krista i kršćanstva, zapitao se nadalje biskup. Osim što želi pomoći čovjeku da spasi svoju dušu kršćanstvo je dalo veliki doprinos socijalnom nauku svijeta, rekao je propovjednik te kroz nekoliko najeklatantnijih činjenica iznio argumente u prilog preobražavajućoj snazi kršćanstva.

Kršćanstvo je preoblikovalo poimanje žene, zaslužno je za jednakost muškarca i žene prilikom sklapanja braka, a tome u prilog govori i činjenica da u svijetu postoji 15 tisuća bračnih savjetovališta. Kršćanstvo je nadalje preobrazilo shvaćanje slabih i bolesnih. Za razliku od drevnih civilizacija koje su bolesne smatrali opterećenjem i smetnjom kršćanstvo potiče na uvažavanje njihovog ljudskog dostojanstva te tako prvu slobodnu kliniku, prvu bolnicu, prve prihvatne sanitetske centre osnivaju upravo kršćani, bilo redovnici, bilo laici. Katolička Crkva danas ima više od 117 tisuća zdravstvenih ustanova što je 26,5 posto sveukupnog svjetskog zdravstvenog sustava, tu je primjerice 5435 bolnica, 17.524 dispanzera, naveo je biskup.

Katolička crkva je promijenila poimanje starih osoba. Dok je u rimskom društvu, primjerice, bilo uobičajeno da se stari i nesposobni za rad jednostavno odbace, kršćanstvo prema starima iskazuje poštovanje kao prema svakoj ljudskoj osobi, pa stoga Katolička crkva ima preko 15 tisuća staračkih domova i domova za nemoćne.

Kršćanstvo je doslovno preobrazilo život djece. Dok su u starim civilizacijama djeca imala mnogo veće šanse umrijeti nego preživjeti, napose ako se radilo o djevojčicama, često ih se po porodu jednostavno odbacilo. Kršćanstvo je iz korijena promijenilo poimanje života, na poseban način vrednovanje dječjeg života, pa je tako Katolička crkva do sada osnovala preko 10 tisuća sirotišta, 11 tisuća jaslica; 71 tisuću katoličkih vrtića pohađa oko 7 milijuna djece u svijetu. Doprinos Katoličke crkve obrazovanju u svijetu tijekom povijesti je neopisivih razmjera, a brojke govore tome u prilog: osim već navedenih 71.482 vrtića koji okupljaju 7 milijuna djece, 94.411 osnovnih škola nižih razreda pohađa gotovo 32 milijuna učenika, 43.777 škola viših razreda pohađa gotovo 19 milijuna djece, srednjoškolsko obrazovanje u katoličkim institutima stječe dva i pol milijuna srednjoškolaca, a 1.358 katoličkih sveučilišta pohađa više od tri milijuna studenata.

Ako netko pita „Što je kršćanstvo učinilo za svijet“ taj ne zna kakav je svijet bio prije kršćanstva?“ Nema ništa u povijesti tako jasno kao preobražavajuća snaga kršćanstva i Krista na osobni i društveni život, istaknuo je propovjednik.

Misija Crkve je trostruka: duhovna, karitativna i edukativna, upravo takvu ju je htio njezin Utemeljitelj, čije uskrsnuće danas slavimo, a zahvalnost za dobro koje je On sa kršćanstvom donio i donosi na svijet, ljudi trebaju iskazati nastojeći učiniti da ovaj svijet bude bolje mjesto za sve ljude, zaključio je biskup.

G. Krizman

Najave