Petak, 1 ožujka, 2024
Kultura i tradicija

Predstavljena monografija: „Župa Barban u XIX. stoljeću: demografska slika kroz prizmu matičnih knjiga“

Samanta Paronić, Župa Barban u 19. st., Srednja Europa, Zagreb, 2021., 418. str.

„Župa Barban u XIX. stoljeću: demografska slika kroz prizmu matičnih knjiga“ naslov je treće monografije povjesničarke dr. sc. Samante Paronić koja je tiskana u izdanju nakladničke kuće Srednja Europa. Predstavljanje je u organizaciji Općine Barban i Katedre Čakavskog sabora Barban održano u petak, 10. prosinca 2021., u Centru za posjetitelje Barban.

            Župnik Župe Barban, vlč. dr. sc. Bernard Jurjević, istaknuo je da je riječ o vrijednoj knjizi koja je nastala kao plod istraživanja čak 25 matičnih knjiga krštenih, vjenčanih i umrlih koje su pohranjene u Državnom arhivu u Pazinu, Matičnom uredu u Puli i Župnom uredu u Barbanu. Autorica je obradila podatke za razdoblje od 1815. do 1900., analiziravši i knjigu Stanja duša iz 1882. koja objedinjuje podatke o svim članovima obitelji barbanske župe. Budući da je riječ o drugoj autoričinoj knjizi u kojoj je iskoristila građu iz župnog arhiva, vlč. Jurjević poziva na daljnje proučavanje bogatog arhivskoga gradiva, ističući nadu u nastanak novih monografija u čijemu će središtu biti upravo barbanska župa.

            Prof. dr. sc. Slaven Bertoša, mentor i recenzent, istaknuo je da se pokretanjem znanstveno-stručnog skupa „Barban i Barbanština od prapovijesti do danas“, koji je u sklopu Memorijala Petra Stankovića proslavio već desetu obljetnicu, pojavila nekolicina mlađih stručnjaka koji su baš u matičnim knjigama vidjeli važno područje svojeg znanstvenog interesa. Među njima Samanta Paronić ima posebno važno mjesto jer je prva odlučila barbanskim maticama posvetiti svoju doktorsku disertaciju, obranjenu 2018. na Sveučilištu u Zadru, a prerađenu i dopunjenu u ovom izdanju.„Djelo je namijenjeno istraživačima istarske povijesti navedenog razdoblja, studentima izbornih predmeta, posebice na Filozofskom fakultetu u Puli, te svim ostalim znatiželjnicima i ljubiteljima bogate barbanske povijesti u novom vijeku. Naglašeno interdisciplinarnog, multidisciplinarnog i transdisciplinarnog pristupa, jasnim jezičnim i stilskim izričajem, preglednim i logičnim izlaganjem činjenica, ova će knjiga zadovoljiti ne samo istraživačku znatiželju čitatelja nego i potaknuti ih nadaljnja razmišljanja“, izjavio je dr. sc. Bertoša.

            Mr. sc. Jakov Jelinčić, arhivski savjetnik i neumorni proučavatelj matičnih knjiga, započeo je izlaganje riječima: „Quod non est in actis, non est in mundo“ (Čega nema u spisima, nema ni u svijetu). Govoreći o važnosti arhivskoga gradiva za povijesna istraživanja, osvrnuo se na autoričin višegodišnji interes za proučavanje građe u Državnom arhivu u Pazinu, ali i u drugim ustanovama poput Matičnog ureda u Puli, Sveučilišne knjižnice u Puli, Centra za povijesna istraživanja u Rovinju i Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Naglasio je da je knjiga opremljena brojnim slikovnim, tabličnim i grafičkim prikazima te sadrži čak više od 1500 bilježaka, što svjedoči o brojnosti korištenih bibliografskih jedinica i izvora, a upravo to bogatstvo potvrđuje njezinu vrijednost.

IMG 40732047e002be9367f3ec899cb51af0 V

            Povjesničar TullioVorano, prof., govorio je o samome sadržaju djela. Matične knjige autorica naziva „glasnicima prošlosti“ te ih promatra i analizira kao „sjecište individualnoga i kolektivnoga, lokalnoga i transregionalnoga“, izlažući podatke o njihovu povijesnom razvoju.Opisuje organizaciju zdravstvenog sustavau Istri u 19. stoljeću te kretanje broja žitelja u istome razdoblju. Iznosi pregled dosadašnjih istraživačkih spoznaja o istarskim demografskim prilikama te čitateljima otvara vrata bogatstvu zanimljivih podataka, donoseći raznolike specifičnosti iz ovih osebujnih povijesnih vrela. Time je dala važan doprinos regionalnoj i nacionalnoj historiografiji, ukazavši i na neophodnost nastavka takvih istraživanja i za mnoga druga mjesta u Istri i izvan nje.

            Na koncu se publici obratila autorica, naglasivši da na Memorijalu Petra Stankovića sudjeluje od 2013., kada se u okviru diplomskog studija pojavilo njezino zanimanje za intenzivnijim proučavanjem građe u arhivima. „Knjiga je pristupačna ne samo znanstvenoj nego i široj javnosti. Čitatelje može potaknuti na daljnja razmišljanja i, nadam se, poslužiti kao putokaz za buduća istraživanja o vlastitim precima, čija se imena i prezimena kriju upravo u matičnim knjigama“, izjavila je dr. sc. Paronić. Zahvalivši na suradnji s raznim osobama i ustanovama, posebnu je zahvalu uputila zadarskom mentoru, pokojnom prof. dr. sc. Mithadu Kozličiću, kojemu je posvetila ovo predstavljanje kao oblik zahvale i lijepe uspomene, izdvojivši jedan od njegovih citata kao nit vodilju u svojim istraživanjima:„Mali ljudi na svojim leđima nosili su cijelu povijest. Razumni povjesničari bave se temeljem, malim temama koje na povijesne procese bacaju svjetlo posve nove kvalitete.“

Stipan Trogrlić

Najave