Subota, 13 srpnja, 2024
Duhovna zvanja

Naši svećenici sudjelovali na osmom pastoralno-katehetskom kolokviju

Na osmom pastoralno-katehetskom kolokviju za svećenike, u organizaciji Vijeće za katehizaciju i novu evangelizaciju i Vijeća za kler Hrvatske biskupske konferencije, koji je održan  26. i 27 veljače 2019. godine u prostorijama Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu sudjelovalo je stotinjak svećenika, a među njima je bilo i 8 svećenika iz naše Porečke i Pulske biskupije.

Kolokvij je održan na temu „Živjeti pomirenje. O sakramentu pomirenja u župnoj zajednici“. Sakrament pomirenja obrađen je iz više aspekata: kroz predavanja i osobna iskustva te iskustva iz pastoralnog djelovanja predavača kao i kroz tematske rasprave. Bilo je riječi i o tome kako se kriza vjere i sekularizacija očituje u današnjem svijetu koji potiče na grijeh i ne smatra grijehom ono što je grijeh po Božjem i Crkvenom nauku, te kako mnogi grijesi dobivaju legalno pravo u društvu i kako se na njih čak i potiče suvremenog čovjeka.

Iznoseći sintezu kolokvija, predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda HBK prof. dr. Ivica Pažin rekao je: „Da je praštanje izvorno teološki pojam, čak i sakramentalni, duboko kršćanski, pokazuju nam stalni neuspjesi pomirenja na različitim razinama čovjekova, ali i života jednoga društva, Europe ili svijeta. Nema pomirenja bez kršćanski shvaćenog oproštenja!“

Istaknuo je da sakrament pomirenja za djecu, priprava na njihovu prvu ispovijed, nije i ne smije biti shvaćena samo kao sakrament osobnoga susreta djeteta s Kristom koji oslobađa od grijeha, i to prije prve pričesti, nego „je ta prva ispovijed naša posljednja nada da u vremenu, koje je pred nama, sačuvamo misao o grijehu, omogućimo iskustvo Boga, poučimo kršćanskom poimanju oproštenja, pri čemu će vjera biti ne samo ideja, sadržaj, znanje, nego egzistencija i život. Tako će onda sakrament pomirenja, kako je naglašeno, sve više kod mladih i odraslih biti čin vjere i čin za vjeru, što je istodobno i evangelizacijsko i katehetsko poimanje sakramenta pomirenja. Sigurno je jedan od načina katehetskoga odgoja, odnosno odgoja za sakrament pomirenja, i učestalija priprema pokorničkih bogoslužja, u kojima se može odražavati sva drama, ali i ljepota sakramenta pomirenja. Kako za vjernika tako i za čitavu zajednicu“.

Na pitanje „što je za činiti“ nakon kolokvija, dr. Pažin iznio je nekoliko zapažanja, proizašlih iz razmišljanja predavača i moderatora radionica: uvijek težiti za osobnim radikalnim ozdravljenjem; redovitost prakticiranja sakramenta pomirenja naših vjernika zahtijeva od svećenika redovitu ponudu mogućnosti za sakrament pomirenja; prakticirati molitve ispovjednika prije i poslije ispovijedi; vježbati se u komunikaciji milosrđa i nade; učiniti sve da prva ispovijed djece bude predivno mjesto susreta Boga i čovjeka u radosti oproštenja i ljubavi; osmisliti pokornička bogoslužja ne samo s ciljem stvaranja „kataloga grijeha“, odnosno ispita savjesti, nego najprije kao pouke i kateheze o sakramentu pomirenja; organizirati tematske kateheze o sakramentu pomirenja i svemu onome što sakrament pomirenja čini sakramentom; prije pojedinih nedjelja (katehetska, obiteljska, caritas i slično), ponuditi onima, koji su posebno vezani za rad i život u jednoj ili drugoj skupini, sakrament pomirenja; njegovati mogućnost duhovnoga vodstva; upamtiti da sakrament pomirenja ne počinje s nabrajanjem grijeha i ne završava učinjenom pokorom, jer izvor je sakramenta pomirenja ljubav Oca prema djetetu. A završetak sakramenta pomirenja je početak novoga života, poziv na stalno obraćenje.

Na kraju kolokvija riječ zahvale uputio je predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić. Posebno je zahvalio svećenicima sudionicima na njihovoj zauzetosti. „Doista je to ohrabrenje. Vjerujem da vi koji ste ovako zdušno sudjelovali, i otvorili se porukama koje smo slušali u sintezi će pridonijeti promjeni pastoralne prakse, našem pastoralnom obraćenju“. Podsjetio je kako je bila ideja da iz svakog dekanata naših (nad)biskupija sudjeluje po jedan svećenik koji bi u svoj dekanat prenio ono što je na kolokviju čuo i doživio kako bi i na taj način to pridonijelo promjeni u pastoralnoj praksi. Stoga je sudionike potaknuo da predlože dekanu da se svećenicima u dekanatu predstavi sadržaj kolokvija. Zahvalio je i predavačima te onima koji su pripremili postere, kao i svima koji su sudjelovali u organizaciji kolokvija.

Tijekom Osmog pastoralno-katehetskog kolokvija za svećenike izložena su predavanja: „Kultura opraštanja u ‘vremenu bez grijeha’“ (prof. dr. Tonči Matulić), „O priopćavanju milosrđa i nade u sakramentu pomirenja“ (doc. dr. Krunoslav Novak), „Djeca i sakrament pomirenja“ (mr. s. Branka Perković), „Katehetski čini u odgoju savjesti mladih i odraslih vjernika“ (doc. dr. Mislav Kutleša), „Svećenik – služitelj pomirenja“ (mons. Petar Palić, hvarski biskup i generalni tajnik HBK) i „Pokorničko bogoslužje u službi izgradnje vjernika i župne zajednice“ (don Mihovil Kurkut, ravnatelj Salesiane d.o.o.).

Predstavljen je i dokument HBK „Da vaša radost bude potpuna. Kateheza i rast u vjeri u današnjim okolnostima“.

Sudionici kolokvija sudjelovali su i u radionicama s temama „Katehetska priprema na (prvu) ispovijed djece i mladih“, „Psihološki i katehetski pristup životu djece i odraslih“, „Različiti modeli pokorničkoga bogoslužja u praksi“, „Svećenik i njegove karakteristike kao ispovjednika“, „Modeli sakramenta ispovijedi školske djece“ i „Suradnja s roditeljima i odgoj za ispovijed“.

Iz naše biskupije na kolokviju su sudjelovali: vlč. Maksimilijan Buždon, vlč. Jeronim Jokić, fra Nikola Rožanković,  vlč. Bartosz Pawlik, vlč. Janez Barborič, vlč. Joel Catary, vlč. Bernard Jurjević te vlč. Drago Petrović.

(Txt: IKA/vlč. B. Jurjević/Tiskovni ured PPB, foto vlč. B. Jurjević)

Najave