Nedjelja, 26 svibnja, 2024
HodočašćaNovosti

Hodočašće u Krašić i Rastoke

Vjernici iz župa Barban, Cere i Sutivanac, koje je predvodio župnik dr.sc. Bernard Jurjević, u subotu 7. svibnja su hodočastili u Krašić. Pridružila se i nekolicina vjernika iz susjednih župa, tako da je na hodočašću bilo preko stotinu vjernika. Ovako dobar odaziv ne treba čuditi, uzevši u obzir stanku dužu od dvije godine kada se nigdje nije putovalo radi nepovoljne epidemiološke situacije i moguće ugroze. Na hodočašće se krenulo u jutarnjim satima a putovanje do Krašića vjernici su kratili molitvom uz zagovor bl. Alojziju Stepincu, koji je rođen u Krašićkom kraju (selo Brezarić) i tu proživio svoje posljednje godine života.

Krašić je općina koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Zagrebačke županije, udaljena oko 50 kilometara od grada Zagreba. U geografskom smislu je konzistentan dio hrvatskog prigorja, a nalazi se između gradova Jastrebarsko i Ozlja (Karlovačka županija). Površinom i napučenošću spada u srednje velike hrvatske općine. Mnoge su poznate osobe rođene u tome kraju: Blaž Ćuk, slikar i likovni pedagog, Juraj Ćuk, pisac i povjesničar, Juraj Jezerinac, nadbiskup, Franjo Kuharić, kardinal, bl. Alojzije Stepinac, kardinal, Josip Mrzljak, biskup, Josip Torbar, tajnik i predsjednik HAZU-a, te mnogi drugi.

krašić misa

Nakon dolaska u Krašić hodočasnici su imali priliku za kratko razgledavanje mjesta, posebice Župne crkve Presvetog Trojstva iz 14. st. i spomenika koji je postavljen 1998. ispred crkve povodom 100. godišnjice rođenja bl. Alojzija Stepinca. Hodočasnici su razgledali stari župni stana i sobe u kojima je on proveo svoje posljednje godine života u kućnom pritvoru. Većina je hodočasnika prošla i Križni put s Isusom i Alojzijem Stepincem, uređen na livadi pokraj crkve i župnog stana.

Neposredno prije početka svete mise, hodočasnike je izrazima dobrodošlice i prigodnim riječima pozdravio nadbiskup Juraj Jezerinac, vojni ordinarij u miru, također rođen u Krašićkom kraju. Ujedno je s hodočasnicima podijelio zanimljiva svjedočanstvo o bl. Stepincu i svoju povezanost s njim, budući da ga je osobno poznavao.

krašić misa 1

Svečano i dostojanstveno misno slavlje u Crkvi Presvetog Trojstva je predvodio župnik Barbana, Cera i Sutivanca, dr.sc. Bernard Jurjević. Misu je pjesmom uljepšao združeni zbor pjevača iz nekoliko župa, a svirkom je pratila Helga Vrh. U pjesmi i zajedničkoj molitvi se očitovala ljepota zajedništva, koja nam je u ovim vremenima nadasve potrebna.

Hodočašće je bila prilika da blaženog Alojzija Stepinca uzmemo kao uzor, da ga zamolimo za pomoć i zagovor. Tako možemo dobiti potrebnu snagu duha da u svakodnevnom životu nadvladamo napasti svijeta, da lakše podnosimo žrtve i patnje na životnom putu. Gledajući ispred sebe patnje koje je trpio, nevin osuđen Alojzije Stepinac, kršćanski duh postaje jači. Sve je strpljivo podnosio i nikada nije odbacio vrednote pravde, istine i morala, koliko god je njegov život bio bremenit nedaćama. Njegov primjer svjedoči o tome da je uz čistu i čvrstu vjeru moguće nadvladati sve nedaće, te prispjeti u slavu Oca nebeskog, u kraljevstvo Krista Kralja, u kojemu će biti nagrađeno svako plemenito djelo i svaka strpljivo podnesena patnja. Razmišljajući o tome, postajemo svjesni istinitosti izreke da „čovjeka ne čini sretnim privid, već mir u srcu i ljubav prema Bogu i bližnjima“.

krašić zbor barban uz spomenik stepincu

Drugi dio hodočašća bila je posjeta nadaleko poznatih Rastoka, u sastavu grada Slunja u Karlovačkoj županiji, smještenih uz magistralnu cestu Karlovac-Plitvička jezera. Mjesto je ime Rastoke dobilo po tome jer se tamo rastače rijeka Slunjčica koja se preko sedrenih stijena ulijeva u rijeku Koranu. Svojim tokom kroz Rastoke  Slunčica stvara mnoštvo malih jezera, brzaka i slapova. Najpoznatiji i najveći su slapovi: Vilina kosa, Hrvojev slap i Buk. Mnogi Rastoke nazivaju i predvorjem Plitvičkih jezera od kojih su udaljene oko tridesetak kilometara.

Dolaskom u Rastoke, dočekalo nas je dvoje vodiča koji su hodočasnicima na zanimljiv i stručan način predstavili znamenitosti ovog kraja, privredu, obrte, govorili o čuvenim ličnostima povezanim uz Rastoke, spomenuli nekoliko legendi, strpljivo odgovarali na postavljena pitanja. Organizirana je i posjeta jednom mlinu u kojem nas je mlinarica Kata ukratko upoznala s načinom rada mlinice – žličare. Zanimljiv je podatak da je nekada u naselju postojalo preko stotinu mlinova, od kojih neki datiraju u 17.st. Veći dio nastambi je ipak sagrađen krajem 19. i početkom 20. stoljeća, uglavnom od drva i sedre. Mnogi slapovi u mjestu su nazvani prema imenima vlasnika mlinica.

krašić oltar bl. stepinca

Zbog svoje skladnosti graditeljske, povijesne i etnografske baštine, Rastoke su 1969. godine uvrštene u Registar nepokretnih spomenika kulture pri Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu. Utiske izazvane ljepotom krajolika hodočasnici su zabilježili koristeći moderne tehnologije, fotografije i digitalne zapise. Ipak, najvrijedniji od svega je utisak pohranjen u srcima svakog od hodočasnika. Nenadmašan je osjećaj zajedništva i duhovni doživljaj ljepota kraja, umirujući zvuk i bistrina vode što protiče potičući na meditaciju i mir, zelenilo drveća, neopisiva milina prizora što u duši veliča čudo prirode.

Hodočasnici su se u kasnim večernjim satima vratili svojim kućama, duše prepune pozitivnih i lijepih utisaka. Unatoč tmurnom i oblačnom vremenu koje nas je pratilo, dan hodočašća je bio po mnogo čemu ispunjavajući. Prevladavao je osjećaj zajedništva, te je dan bio prava okrijepa za duh i tijelo, po čemu će ga svi hodočasnici još dugo pamtiti.

Napisala: Nevia Kožljan

 

Najave