Petak, 19 srpnja, 2024
Kultura i tradicija

Glagoljaška misa u Žminju

U Žminju je u nedjelju 15. lipnja slavljena svečana glagoljaška misa. Taj povrat drevnog obreda u crkvu Sv. Mihovila priređen je u prigodi proslave 40. obljetnice održavanja žminjskoga Sabora čakavskog pjesništva. Obilježavanje toga jubilarnog izdanja započelo je još 31. svibnja te su održani mnogi književni, glazbeni, filmski i drugi umjetnički i znanstveni sadržaji na temu čakavskog literarnog stvaralaštva te čakavskog narječja i tih prostora uopće. Neposredno prije glagoljaške mise, na prostoru Zat Kaštela pored župne crkve uz izravni televizijski prijenos, održan je bogat kulturno-umjetnički program svečanog završetka 40. sabora čakavskog pjesništva na kojem su pobjednici natjecanja mladih pjesnika i recitatora “Di ča slaje zvoni” koje je održano u subotu, nagrađeni prestižnim izdanjem knjige “Libri žminjski – libar prvi”, bogatom monografijom o žminjskome kraju, koja je u subotu svečano predstavljena u Čakavskoj kući, sjedištu Katedre Čakavskog sabora Žminj.

Svečanu glagoljašku misu u župnoj crkvi Sv. Mihovila, također uz izravni prijenos Hrvatske televizije, predvodio je žminjski župnik Jordan Rovis. Pjevane dijelove mise pod nazivom “Staroslavenska sveta maša v čast Svetogorski Kraljici” koju je uglazbio vlč. Vinko Vodopivac, izveo je žminjski župni zbor sv. Mihovila pod ravnanjem Anđele Damjanić. U Službi riječi čitanjem su sudjelovali učenici Pazinskog kolegija – Klasične gimnazije. Na misnom slavlju nazočili su i predstavnici državnih, županijskih i općinskih vlasti, među kojima pomoćnik ministra kulture Zoran Šikić, župan Istarske županije Ivan Jakovčić, predsjednik Čakavskog sabora Slavko Krajcar, a načelnik Općine ŽminjRatko Jeromela sudjelovao je u Službi riječi čitanjem prvog čitanja.

Žminj

Svi sudionici misnog slavlja dobili su misni priručnik, obrednik za misu na staroslavenskom, odnosno starohrvatskom crkvenom jeziku na kojem se u hrvatskim krajevima misa služila vjerojatno već od druge polovice 9. st. Misni priručnik priredio je i uredio Darko Deković, koji u predgovoru navodi: “Dok je tijekom više od tisuću godina, koliko je prošlo od uspostave takve mise među Hrvatima, sav katolički svijet slušao misu na latinskom jeziku, Hrvati su uz odobrenje Svete Stolice slušali misu na svom crkvovnom jeziku. Služenje mise na suvremenim jezicima naroda u obred Katoličke Crkve uvedeno je po Drugom vatikanskom koncilu 1963., a u hrvatskoj Crkvi 1965. godine, čime je ostvaren i vjekovni san popova glagoljaša da se u svojoj crkvi mogu obraćati Bogu na svom jeziku”. Glagoljaška misa slavi se danas za velike blagdane i u posebnim prilikama u još samo ponekim glagoljaškim središtima.

G. Krizman

Najave