Srijeda, 17 travnja, 2024
Novosti

Bratovštine u Motovunu i Kaldiru

 Bratovštine su kroz povijest  bile temelj kakve takve socijalne sigurnosti, pokazuju jednu izrazitu pobožnost među hrvatskim pukom, posebno na području Istre i Dalmacije, te istovremeno pokazuju da se pobožnost ne manifestira samo molitvom ili pobožnim činima nego isto tako i brigom prema bližnjemu, uvažavanjem bližnjega i pomaganjem najpotrebitijima, ne samo svojim članovima nego općenito ljudima u potrebi, rekao je dr. Ivan Milotić.

U subotu, 14. studenog, u motovunskoj Općinskoj vijećnici održano je drugo izdanje Motovunskih kolokvija, ove godine na temu “Bratovštine u Motovunu i Kaldiru s pravnog, povijesnog, gospodarskog, kulturološkog i muzikološkoga gledišta“.

Nakon uvodnog pozdrava, doc. dr. sc. Ivan Milotić izrekao je predavanje na temu „Collegia u rimskom pravu i srednjovjekovne bratovštine“. On se posebno osvrnuo na rimske oblike udruživanja građana, sa naglaskom na javno i privatno udruživanje. Partikularna Crkva započinje kao personalna, kao zbor svojih članova. O postojanju i formaciji raznih oblika udruživanja osoba u prvim  vremenima Crkve saznajemo iz Milanskog edikta, taj dokument naime u 4/5 svoga sadržaja obrađuje povrat crkvene imovine kršćanskim zajednicama, istaknuo je Milotić.

Mr. iur. can. Martina Laković izlaganjem „Bratovštine u kanonskom pravu“ izložila je povijesne promjene tretiranja bratovština sa kanonskopravnog aspekta kroz tri perioda: do Zakonika kanonskog prava 1917., nakon te godine, te nakon 1983., nakon donošenja važećeg Zakonika kanonskog prava.

Mo dott. David Di Paoli Paulovich, dipl. iur. iz Trsta održao je, uz prigodne klavirske izvedbe, izlaganje na talijanskom o glazbenoj tradicijskoj baštini bratovština, s naglaskom na liturgijske i folklorne aspekte.

Uslijedilo je izlaganje Anamarije Livaja dipl. iur., koja je analizirala bratovštine s gledišta hrvatskog pravnog poretka, te je slijedom uspoređivanja s danas postojećim oblicima pravnog udruživanja istakla najveću sličnost s današnjim udrugama, dok tek manje sličnosti postoje sa ortaštvom i trgovačkim društvom.

U drugom dijelu dr. Livio Prodan, prof. izrekao je iscrpno predavanje na temu „Bratovštine u Motovunu i Kaldiru prema vizitacijskim spisima porečkih biskupa“. Predstavio je sve poznate povijesne zapise i detalje o svakoj od 21 motovunskih te 6 kaldirskih bratovština, iako postoje podatci da ih je u Motovunu bilo čak do 55, čime je Motovun bio na trećem mjestu nakon Kopra sa 102 i Pule s 82 bratovštine.

Dr. Ivan Milotić je drugo svoje izlaganje izrekao na temu „Pravno uređenje bratovština u srednjovjekovnom pravu Motovuna“.

Tomislav Sadrić, mag. iur. predstavio je plod svojih istraživanja u izlaganju na temu „Tragovi imovine motovunskih bratovština u Franciskanskom katastru“.

Ravnatelj pazinskog muzeja Denis Visintin predstavio je izlaganje pod naslovom „Gospodarsko i imovinsko stanje motovunskih bratovština“ , a skup je završen prezentacijom fotografija Gianfranca Abramija, suradnika Centra za povijesna istraživanja iz Rovinja, o materijalnim znakovima bratovština na području Istre, s naglaskom na sakralne objekte.

Dr. Milotić je u izjavi za HKR rezimirao značaj i ulogu bratovština u društvima u kojima su egzistitrale. Bratovštine imaju veliko značenje, ne samo ekonomsko, već i u njegovanju bogoslužja, posebno na narodnom jeziku, ali isto tako i kao socijalne tvorevine koje su posebno pomagale obitelji u nevolji, siročad, siromahe, udovice i druge potrebite. U Istri danas postoji više od 550 crkava, sa porušenima i urušenima taj booj se penje na više od 1300, takva raširenost crkvenih građevina svih vrsta pripisuje se upravo velikom broju bratovština tijekom srednjeg i novoga vijeka. Bratovštine su uključivale, pretpostavlja se, u Istri preko 2/3 stanovništva. Time je stvoren jedan sustav laičkih udruženja vjernika, ali i jedan specifičan gospodarski sustav koji je pružao potporu njihovim članovima, kao i potrebitima općenito prije vremena nastanka države sa svojim tradicionalnim socijalnim funkcijama kao što je socijalna skrb, zdravstvo, palijativna skrb. U tom smislu bratovštine imaju golemi značaj koji se danas slabo vrednuje.

Suvremenu bi javnost trebalo pobliže upoznati sa bratovštinama jer su neke i više stoljeća održavale crkvene građevine. Bratovština su bile temelj kakve takve socijalne sigurnosti, pokazuju jednu izrazitu pobožnost među hrvatskim pukom, posebno na području Istre i Dalmacije, te istovremeno pokazuju da se pobožnost ne manifestira samo molitvom ili pobožnim činima nego isto tako i brigom prema bližnjemu, uvažavanjem bližnjega i pomaganjem najpotrebitijima, ne samo svojim članovima nego općenito ljudima u potrebi.  Govorimo o jednom svekoliko sustavu gdje se na najbolji mogući način opredmećivala, realizirala ideja ljubavi prema bližnjemu i pobožnosti, zaključio je Milotić.  

Tom je prigodom predstavljen i zbornik prošlogodišnjeg prvog  Motivunskog kolokvija koji je održan na temu „Crkva u Motovunu s pravnog, povijesno g i kulturološkog gledišta“, suizdanje je to Općine Motovun i motovunske župe sv. Stjepana prvomučenika, a urednik je dr. Milotić.  

Najave