Faksimil jedne od najvrjednijih hrvatskih rukopisnih glagoljskih knjiga, "Misal kneza Novaka" iz 1368. godine, vraćen je u utorak, 29 lipnja 2021. godine, o svetkovini sv. Petra i Pavla ap. u crkvu gdje se nalazila prije više od šest stoljeća. Crkve sv. Petra u Donjoj Nugli i sv. Jelene u Gornjoj Nugli, u Buzetskom dekanatu, ponovno su dobile svoj nekadašnji misal. Župniku, vlč. Jospiu Mašini predala ga je predsjednica ročke Katedrel Čakavskog sabora Mirjana Pavletić. Originalni Misal kneza Novaka danas se čuva u Beču, u Austrijskoj nacionalnoj knjižnici.

Misal kneza Novaka dospio u Nuglu 1405. godine, kada su ga upravo za crkvu sv. Petra te za crkvu sv. Jelene, kupili nugjanski župani Ivan Pirih i Marin Mišulin. Kupili su ga od Novakova sina Petra Disislavića, a platili su ga impozantnih 45 zlatnika, koliko je u to vrijeme vrijedila kuća s imanjem ili oveće stado goveda ili konja. Ivan i Marin samo su izvršili ono što su tadašnji Nugjani odlučili učiniti, kupiti za svoje crkve glagoljski misal, ali ne bilo koji, nego Novakov, to skupocjeno književno i sakralno blago, taj jedinstveni rukopisni misal ukrašen zlatnim inicijalima i minijaturama, savršeno oblikovanu knjigu koju je svojom rukom ispisao i inicijale oslikao osobno jedan plemić, jedan knez, knez Novak, rekla je vjernicima okupljenim u crkvi sv. Petra, predsjednica ročke Katedre Mirjana Pavletić.

Ročki župnik zahvalio se u ime župe te je misal uoči mise održane u crkvi sv. Petra blagoslovio.

Kulturna povijest Hrvatske, napose ona književna, rekla je Pavletić, mogla je krenuti i nekim drugim tokom da ovaj misal nije 1405. godine dospio baš u Nuglu, na Roštinu, a 70-tak godina kasnije i u ruke priređivačima prve hrvatske tiskane knjige, koji su upravo po uzoru na ovaj manuskript uredili hrvatski prvotisak, Misal po zakonu rimskoga dvora 1483. godine, što svojom ushićenom zabilješkom "Vita, vita! Štampa naša gori gre!", najavljuje ročki žakan Juri. I doista, znanstvenici su utvrdili, da je ovaj prekrasan, i sadržajno i formalno, i znalački uređen misal poslužio kao glavni predložak za pripremu hrvatskoga Prvotiska.

nugla1

Upravo su te tri činjenice, nabrojala je Pavletić, kupnja Novakova misala za crkve u Nugli, Novakov misal kao predložak za hrvatski Prvotisak, zapis žakna Jurja kao najava prva hrvatske tiskane knjige, zapravo tri najvažnije odrednice koje ovu sredinu, Nuglu i Rošćinu općenito, svrstavaju među važnije lokacije na karti hrvatskoga glagoljaštva i hrvatske kulturne povijesti. Ovome valja pridodati i druge rukopisne knjige: primjerice Ročki misal, Brevijar Vida Omišljanina, knjige Šimuna Grebla: Kvarezimal i Kvadriga duhovnim zakonom. Sve je to baština neprocjenjive kulturno-povijesne vrijednosti iz ročkoga glagoljaškog kruga.

Ovaj je misal od izuzetne važnosti i za istarsku kulturnu povijest, jer pored svega, ovaj manuskript pripada i obogaćuje lepezu glagoljaške ostavštine, u kojoj se nalaze i drugi važni hrvatsko-glagoljski rukopisni sakralni i svjetovni kodeksi, nastali ovdje ili pak dospjeli na ovo područje tijekom 13., 14. i 15. stoljeća, što "predstavlja onaj dio Hrvatske na kojem je najdublje uhvatila korijen hrvatska glagoljska pismenost", citirala je Pavletić paleoslavisticu Mariju Pantelić.

Važnost je ovoga misala ne samo lokalna, ne samo regionalna već i nacionalna, svehrvatska. Misal kneza Novaka najstariji je datirani hrvatsko-glagoljski rukopisni misal; jedna je to od naših najljepših i najvrjednijih rukopisnih knjiga; uz Hrvojev misal, ovo je i najraskošnija glagoljska knjiga - pravo remek-djelo srednjovjekovne kaligrafske umjetnosti, ispisana rukom jednog hrvatskog kneza i viteza kojega povijest ne pamti po viteškome maču već po plemićkome peru!

Knjiga je to od 544 stranice, odnosno 272 folija pergamenta velikog formata, za što je trebalo pripremiti najmanje 140 ovčjih koža. To je oko tri i pol stada od po 40 ovaca - tzv. kvarnara. Samo su te pergamene, prema izračunu akademika Fučića, vrijedile kao desetak krava. Knjiga je to koju krasi 480 inicijala, Novakovom kreativnošću dizajniranih, njegovom rukom iscrtanih, oslikanih, obojanih i zlatom urešenih.

Nadalje, četiri su istaknute minijature koje portretiraju četiri evanđelista s knjigama, odnosno svicima u rukama, a kao vrhunac toga iluminatorskog umijeća i raskoši ovoga misala, dvije su stranice koje na cijeloj površini, bogato pozlaćene, prikazuju Kristovu muku: njegovo raspeće i Imago pietatis, Isusa okrunjenog trnovim vijencem.

Originalni Misal kneza Novaka danas se čuva u Beču kamo je dospio 1820. godine kada ga je od antikvara Gian Battiste Hattingera u Trstu za svoj fond rijetkih knjiga otkupila Dvorska knjižnica u Beču, danas Austrijska nacionalna knjižnica.

nugla3gi

- Kada smo prije gotovo tri godine, u crkvici sv. Jelene, otvarali prigodnu izložbu o Novakovu misalu u povodu 650. godišnjice njegova nastanka, javno smo iskazali namjeru i želju da ovaj jedinstveni i neprocjenjivi kodeks vratimo domovini, pa makar i u obliku replike. Želja je bila jaka, a posao oko objavljivanja toga luksuznog faksimilnog izdanja bio je opsežan i nadasve financijski zahtjevan. Katedra Roč je stoga zatražila suradnju Staroslavenskoga instituta u Zagrebu i profesionalnog zagrebačkog izdavača Mozaika knjiga koji su vrlo rado prihvatili našu inicijativu. Radovi su trajali godinu dana, od otkupa digitalizata u Beču, preko istraživačkih radnji, pisanja studija, prevođenja, traženja adekvatnog materijala za tisak, nabave zlatne folije, nabave najfinije teleće kože za uvez, izrade zlatnih kopči do tiskare i knjigoveža koji su osposobljeni za takva, gotovo ručna, unikatna izdanja, rekla je Pavletić.

Baš kao što je luksuzna i skupocjena bila izrada Novakova originala u 14. stoljeću, tako je i izrada ove replike u 21. stoljeću bila ekskluzivna, unikatna, luksuzna i skupocjena. Ovo je limitirano, kolekcionarsko, prestižno izdanje, u konačnici, izašlo u samo 150 numeriranih primjeraka od kojih je svaki za sebe izuzetna umjetnina vjerna originalu do najsitnijih detalja, a koju prati i dodatna knjiga sa znanstvenim i stručnim prilozima o Misalu, više autora, vrhunskih akademika i profesora, doktora znanosti. Stoga ne čudi njegova cijena od vrtoglavih 20.000 kuna. Urednici su Vida Vukoja, Vid Jakša Opačić i Mirjana Pavletić, a projekt su sufinancirali Ministarstvo kulture Zaklada HAZU i Grad Buzet.

- S izuzetnim zadovoljstvom vraćamo ovu knjigu, ovu zbirku misa, liturgijsku, bogoslužnu knjigu tekstova koji se čitaju za oltarom tijekom svete mise, gdje joj je mjesto: na oltar, u crkvu gdje se nalazila i prije više od šest stoljeća. Vraćamo je u crkvu gdje je svećenik iz nje čitao glagoljicom ispisane tekstove na starom hrvatskom jeziku, crkvenoslavenskom, da vjernici razumiju njegove riječi i shvate poruke koje im šalje s oltara. Istovremeno se, kroz brojna stoljeća, u crkvama širom Europe liturgija služila na latinskom jeziku, svećenici su se obraćali puku iz latinskih misala i brevijara na puku nerazumljivom jeziku. Zato s ponosom možemo reći da su Hrvati jedan od malobrojnih naroda, uglavnom su to bili slavenski narodi, koji su se služili sakralnim knjigama na svome jeziku i svome pismu, a ovdje u našem kraju, ti su glagoljski misali i brevijari bili u uporabi još u prvoj polovici prošloga stoljeća, poručila je Pavletić. Primjerak veličanstvene kulturne i sakralne umjetnine, uručila je Nugjanima uz riječi: "Neka vam služi na čast i ponos, i neka vas trajno podsjeća na vaše pretke koji su prije više od 600 godina bili ne samo svjesni važnosti narodnog jezika i pisma, već su svjedočili visokim kulturnim i umjetničkim dosezima rukopisne i tiskane knjige.", prenosi Glas Istre.

U četvrtak 17. lipnja te u petak 18. lipnja održana je po 7. put manifestacija "Dragi naš Pazin" u organizaciji "Katoličkog društva prosvjetnih djelatnika Istre mons. Antuna Heka." Aktivnosti koje su organizatori proveli vezane su uz terenski kviz o gradu Pazinu te njegovoj kulturno-povijesnoj i prirodnoj baštini s učenicima 8. C razreda "OŠ Vladimir Nazor." Dan poslije vrtićka skupina Cvjetići odradila je radionice "Upoznajmo Pazin kroz priču i igru" i "Pazinski cukerančići" na otvorenom prostoru oko zgrade Pazinskog kolegija. (https://www.facebook.com/pazinski.kolegij)

O svetkovini Presvetog Trojstva, u nedjelju, 30. svibnja 2021. godine, na cesti nedaleko sela Marići i Modrušani, na rubnom dijelu Župe Kanfanar u smjeru Župe Svetvinčenat, blagoslovljena je nova kapelica krajputašica. Kapelicu, posvećenu Presvetom Licu Isusovu, blagoslovio je kanfanarski župnik vlč. Joško Listeš. U realizaciji projekta njezine izgradnje sudjelovao je veći broj vjernika iz obližnjih župa, a spitirus movens te lijepe ideje bio je Anton Meden iz Udruge Dvegrajci iz Kanfanara, udruge koja djeluje s ciljem očuvanja, promicanja i valorizacije kulturnog i prirodnog nasljeđa. Savjetodavnu i logističku ulogu u realizaciji projekta imao je Ivan Karlović iz sela Karlovići. U gradnji su sudjelovali Serđo Krizmanić, Miro Marić, Giuliano Modesto s bratom i ocem, Marčelo Starčić te Dorijano Selar.  Kapelica je izgrađena nedaleko mjesta gdje je  do polovice Šezdesetih godina prošloga stoljeća postojala jedna  drevna kapelica, koja je uništena prometnim udesom. Nova kapelica izgrađena je na privatnom posjedu uz suglasnost vlasnika. Blagoslovu kapelice nazočilo je sedamdesetak osoba, događaj je glazbeno uzveličao Župni zbor iz Kanfanara, a Meden se je tom prigodom okušao i u solističkoj izvedbi na gitari.

Na izgradnju kapelice Meden je potaknut kada je od Marija Jelenića iz obližnjeg sela dobio kameni vijenac s nekadašnje kapelice sv. Roka, vijenac koji donosi simbole Presvetog Trojstva, dva lica s raspelom u sredini, te latinski natpis „In te, Domine, speravi, non confundar in etern“. Nova kapelica dimenzija je 100x150x220cm, zidana je i prekrivena kamenom. U oknu kapelice dominira gipsani odljev Presvetog Lica Isusova kojeg je izradio osobno Anton Meden. Lice je posvema bijelo a samo su oči koloristički naglašene, te je uokvireno tamnom aureolom od crvenog granita. Od ostalih ornamentalnih elemenata kapelicu resi hrvatski pleter, a kamena baza nadsvođenog djela donosi riječi „Ljubav, vjera, nada“.

 

Prije početka izgradnje bilo je potrebno očistiti teren koji je bio zatrpan velikom količinom kamena i drvnog materijala za što su se pobrinuli lokalno komunalno poduzeće i privatni poduzetnici. Također kao donacija dobiveni su ogradni kameni blokovi te zemlja koja je dopremljena kako bi se uredio okoliš sadnjom prigodne vegetacije. Posađeno je mlado stablo ladonje, u spomen na nekadašnjeg kanfanarskog župnika vlč. Marka Zelka, kojeg su na ladonji na kanfanarskom trgu objesili nacisti tijekom Drugog svjetskog rata. Nakon njega župu Kanfanar bio je preuzeo naš blaženi Miroslav Bulešić.

Nakon što je vlč. Listeš uz prigodni nagovor i molitvu blagoslovio kapelicu, Meden je okupljenima izložio kronologiju realizacije projekta, zahvalivši svima koji su na bilo koji način sudjelovali u nastanku, povratku tog obilježja postojanja pučke pobožnosti, vjere, na tome mjestu, na razmeđi kanfanarskog i svetvinčentskog kraja. Meden je tu kapelicu učinio u spomen na jednu privatnu objavu iz prve polovice prošloga stoljeća. Zahvalio je tvrtkama i poduzetnicima koji su bili donatori: Općina Kanfanar, Komunalno poduzeće iz Kanfanara, Kamen Pazin,  Tomišić beton, Marić Enio i Boljunčić Mladen i drugi. Istaknuo je da je sav radi i sav materijal koji je bio potreban dobiven kao donacija, „svi su radili volonterski, iz ljubavi prema Kristu i prema vjeri, a najveća je nagrada svima to što nas je sudjelovanje u realizaciji te kapelice zbližilo, pod okriljem Kristova pogleda.” “Intencija gradnje kapelice bila je i zbližavanje i zajednička suradnja Župe Kanfanar, Župe Žminj te sela Modrušani i okolnih sela što se ispostavilo kao pun pogodak.”, zaključio je Meden.

 

(Txt: G. Krizman, Foto: N. Peteh, D. Meden, Udruga Dvegrajci)

U župnoj crkvi sv. Bartola u Roču otkriveni dosad nepoznati srednjovjekovni zidni oslici. Pronađena su dva slikana sloja. Jedan raniji, iz doba izgradnje crkve, u 15. stoljeću, te jedan kasniji. Otkriveni su i grafiti na latinici i glagoljici,od kojih je najstariji iz 1573.
Preliminarnim istraživanjima u svetištu župne crkve sv. Bartola u glagoljaškom gradiću Roču, u Buzetskom dekanatu na sjeveru Porečke i Pulske biskupije, ispod slojeva žbuke i boja za zidove, otkriveni su dosad nepoznati srednjovjekovni zidni oslici. Izvedeni su u fresko tehnici, a postoje dva sloja, iz dva perioda. Iz starijeg sloja zasad je vidljiv naslikani, pretpostavlja se, posvetni križ u crvenkastom tonu, a kasniji sloj donosi figurativne prizore bogatoga kolorita koji je karakterističan za opus srednjovjekovnih istarskih fresaka.

 1390802
Na nadvratniku ulaza u južnu sakristiju na osliku su pronađeni natpisi pisani glagoljicom i latinicom, koji su nastali neposredno ili u kasnijim periodima nakon nastanka fresaka. Na istome su zidu sondom za sada otkrivene tri figure, izuzetno dobrog stanja očuvanosti.
Na konferenciji za medije koja je održana u srijedu, 28. travnja 2021. u poslijepodnevnim satima u ročkoj župnoj crkvi to novo otkriće predstavili su: ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda Tajana Pleše, voditeljica radova u ročkoj crkvi Azra Grabčanović, stručnjak za fresko slikarstvo Toni Šajina, zamjenica gradonačelnika Buzeta Ana Pernić, kancelar Porečke i Pulske biskupije mons. Sergije Jelenić te ročki župnik vlč. Josip Mašina.

 1390812
Pernić je istaknula da je do otkrića došlo nakon što se krenulo u preliminarna istraživanja prije planirane restauracije župne crkve, već pri prvim sondiranjima u kasnogitičkom prezbiteriju otkriveni su vrijedni zidni oslici iz više faza. „Današnji dan iznimno je značajan za cijelo područje Roča i Buzeta, za povijest, kulturu, baštinu i identitet ovog područja, rekla je Pernić istaknuvši kako su ovi vrijedni nalazi osim znanstvenih krugova i šire javnosti iznenadili i obradovali i žitelje Roča, ponosne baštinike njegove glagoljaške povijesti. Napomenula je da su sredstva za prvu fazu istraživanja ovih otkrića osigurana iz proračuna Grada Buzeta i Istarske županije, Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost, sveukupno četrdeset tisuća kuna. Izrazila je zahvalnost Ministarstvu kulture i medija za financijsku potporu te Hrvatskom restauratorskom zavodu na čelu s ravnateljicom Tajanom Pleše koji su prepoznali važnost programa obnove te crkve uvrstivši ga u svoj program. Izrekla je zahvalnost nadležnom pulskom konzervatorskom odjelu, Biskupiji, kancelaru mons. Jeleniću i župniku Mašini što su prihvatili taj zajednički projekt. Poželjela je svima uspješan rad, a mještanima Roča i župniku puno strpljenja.

 1390824
Ravnateljica HRZ Tajana Pleše izrazila je zadovoljstvo, općenito radom u Istri, zbog dobre suradnje svih subjekata koji imaju udjela u radu na očuvanju te vrijedne baštine. Naglasila je uspjeh projekta istraživanja i valoriziranja istarskih fresaka, napose realizacijom Kuće freska u Draguću. Ondje je samo ishodište Puta freska i od tamo je krenula cijela priča oko valoriziranja fresaka s konačnim ciljem njihovog uklapanja u kulturno-turističku ponudu ne bi li se ljudi čim bolje upoznali s baštinom, jer baštinu se najbolje čuva kada ju se upozna, istaknula je. Istarske se freske već dugo istražuju i svaki novi nalaz predstavlja golemo oduševljenje pa je stoga ovo zaista „dragulj u kruni istarskih fresaka“. Nadamo se da ćemo vrlo skoro znati mnogo više o ovom otkriću i da ćemo to moći vrednovati. 1390878
Kancelar Porečke i Pulske biskupije mons. Sergije Jelenić istaknuo je da je bogatstvo zidnog slikarstva odlika ročkoga kraja. Podsjetio je da se freske nazivaju i „Biblijom za siromahe“, no to je zapravo velika vrijednost. „Vesele nas otkrića do kojih se je došlo, a bit će još veće veselje kada ljudi budu mogli dolaziti ovdje vidjeti što su prethodne generacije kroz povijest činile. Izvor svega je dobrota, plemenitost i ljepota, to je ono što je potaklo ljude onoga vremena da crtaju, da stvaraju, da izražavaju, a izvor svega bila im je vjera. Vjera je dala te slike, vjera je izgradila ove crkve, vjera je i sačuvala ove crkve i sve one vrijednosti koje su u unutra. Danas je na nama svima, koliko se možemo uključiti, da uistinu sačuvamo ono što su nam drugi učinili i ostavili. Zaključio je prenijevši pozdrave apostolskog upravitelja mons. Dražena Kutleše koji je poručio svoju spremnost da se, zajedno s ostalim institucijama uključi, koliko bude potrebno, kako bi ta crkva zasjala u svom negdašnjem sjaju.
Okupljenima se je obratio i župnik Josip Mašina koji je u ime župe i župljana zahvalio konzervatorskom odjelu u Puli, Hrvatskom restauratorskom zavodu i Gradu Buzetu. Izrazio je oduševljenje, svoje i svojih župljana, ovim otkrićima. Rekao je da ga je dirnula duhovna pozadina fresaka, iz kojih je vidljivo kako su ljudi to radili s jednom ljubavlju koja je dolazila od Boga. Izrazio je nadu da će prezbiterij u što kraćem roku zasjati prvotnim sjajem.

 1390883
Azra Grabčanović, iz štuko odjela pri HRZ, voditeljica radova u ročkoj crkvi, je rekla kako je angažirana kao voditelj radova na štuko dekoracijama, no kako su kroz početak samih radova otkrivene freske, zamolila je za suradnu kolegu iz Odjela zidnog slikarstva Tonija Šainu. On je istaknuo kako su freske pronađene već prvoga dana radova. Napomenuo je da crkva ima dva slikana sloja. Prvi oslik, pretpostavlja se, iz doba gradnje svetišta, donosi posvetne križeve. Na svodovima je oslik puno bolje sačuvan nego na zidovima. Potrebno je provesti detaljno čišćenje kako bi se mogli prepoznati prikazani sveci. Osim fresaka pronađeni su natpisi, grafiti na glagoljici i na latinici u kojima su upisane i određene godine što olakšava datiranje nastanka fresaka. Ovisno dinamici posla i o financijama moglo bi se očekivati nastavak istraživanja u idućoj godini, a namjera je otvoriti što više sondi kako bi se utvrdio stupanj očuvanosti fresaka.
Šaina je nadalje istaknuo kako je ovo vrlo značajno otkriće jer nema puno takvih oslikanih svetišta u Hrvatskoj, a u Istri ih ima samo nekoliko, u Pazinu, u Lovranu i po onome što se za sada vidi ovi oslici nalikuju tamošnjima pa možemo očekivati veoma lijep nalaz.

 1390891
Grabčanović je o štukaturama rekla da postoji nekoliko naknadnih naličja koja su kroz stoljeća nanesena na izvorni sloj. Zanimljivo je da se još uvijek otkrivaju novi elementi, obzirom da je crkva građena slojevito: prvenstveno je u romaničkom stilu, preko gotike pa sve do današnjeg doba.
Postoje određene indicije da bi se zidni oslik mogao pripisati slikarskoj radionici s kraja 15. stoljeća, no te će pretpostavke potvrditi ili opovrgnuti daljnja istraživanja, jer tek će se otvaranjem većih sondi sa sigurnošću moći utvrditi o kojem se umjetniku i kojem periodu točno radi. (G. Krizman)

 

 

Foto HRZ:

 

 

Najave i obavijesti

Nema događanja

Istaknuto

 

 

100. obljetnica

Miroslav Bulešić

Zaklada

Biskupija na Facebooku

Biskupija na YouTube

Kalendar događanja

Foto galerija

Ova web stranica koristi kolačiće

Ova web stranica koristi kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Klikom na poveznicu 'Informacije' saznajte više o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.