Utorak, 19 ožujka, 2024
Hodočašća

“Emaus” labinskih svećenika

Svećenici Labinskog dekanata hodočastili su nakon Uskrsa u Svetište Marija Pomagaj u Brezju.

“Mi svećenici labinskog dekanata, nakon brojnih obaveza tijekom Velikog tjedna, Vazmenog trodnevlja i same proslave središnjeg događaja kršćanstva, svetkovine Uskrsa, pošli smo na svećenički „Emaus“, dan zajedništva i molitve.

Ove godine put nas je odveo na sjever, prema nacionalnom svetištu slovenskog naroda Marija Pomagaj u Brezju. Kroz svetište nas je proveo gvardijan fra Leopold. Samo svetište se nalazi 45 km sjeverozapadno od Ljubljane i mjesto je hodočašća brojnih Slovenaca, Hrvata, Austrijanaca, Talijana i Madžara. Povijest samog svetišta seže na početke 19. st. kada je tadašnji župnik Urban Ažbe u crkvi sv. Vida sagradio kapelu u čast Mariji Pomoćnici. 1814. god. Leopold Layer naslikao je sliku Marije Pomoćnice po motivu iz Innsbrucka, kao ispunjenje zavjeta koje je dao Gospi ako ga izbavi iz zatvora i tegoba u kojima se našao. Slika Marije Pomoćnice postaje središe kapele. Zbog sve brojnijih uslišanja, hodočašća postaju sve brojnija, a crkva premala za mnoštvo hodočasnika.

Oko crkve je 1889. izgrađen franjevački samostan, a 1900. je završena i posvećena današnja crkva. Slika Marije Pomoćnice 1935. prvi put napušta svetište te kao zaštitnica Euharistijskog kongresa putuje u Ljubljanu. Od 1941. do 1947. slika je od ratnog vihora čuvana na Trsatu i u ljubljanskog katedrali.

Ivan Pavao II. 1988. godine crkvi dodjeljuje časni naziv manje bazilike, a 1996. prilikom posjeta Sloveniji posjećuje i Brezje. Slovenska biskupska konferencija 2000. god. proglašava baziliku Marije Pomoćnice slovenskim marijanskim narodnim svetištem, a 2007. godine, povodom stogodišnjice krunjenja, uređuje prostor za mise na otvorenom.

Nakon Brezja i okrepe duše, krenuli smo prema Ljubljani radi okrepe tijela. Ručak smo imali u restoranu Orle, na brdašcu pored Ljubljane, s čijeg vidikovca puca pogled na središte grada.

Okrepljeni, uputili smo se razgledati i samo središte grada, a naročito katedralu sv. Nikole, ljubljansku prvostolnicu. Ondje nas je dočekao ljubljanski kanonik prelat Jožef Lap, stolni prošt. Katedrala je izgrađena u baroknom stilu prema projektu arhitekta i slikara, isusovca Andree Pozza. Građena je od 1701. do 1706. god. Osnovni tlocrt zasnovan je prema rimskoj crkvi Il Gesu. Nemoguće je ne zapaziti prekrasno oslikani strop, djelo slikara Giulija Quaglia.

Nakon kratkog razgledavanja središta Ljubljane, završili smo svoj „Emaus“ i krenuli nazad na župe, u nove obaveze, osvježeni danom provedenim u bratskom zajedništvu”, zapisali su labinski svećenici, a prenosi internetska stranica Župe Labin Donji.

(izvor: http://www.zupelabindonji.com/)

Najave