Subota, 22 lipnja, 2024
HodočašćaNovosti

Plovno hodočašće na otok sv. Jurja

Unatoč nepovoljnim prognozama i kiši koja je pratila početak hodočašća, u utorak, 23. travnja, po četrnaesti je put održano plovno hodočašće na otok sv. Jurja u vrsarskom akvatoriju. Misno slavlje održano je u drevnoj otočkoj crkvici sv. Jurja iz IV. stoljeća.

Dvadesetak se hodočasnika odazvalo pozivu mjesnog župnika, preč. mr. sc. Line Zohila, a na otok su ih plovilom mjesnog ronilačkog kluba vozili načelnik Općine Vrsar Ivan Gerometta i član ronilačkog kluba Milorad Harašić.

Po dolasku na otok molitvenim hodom po uređenoj šetnici izmoljena je pobožnost krunice, a potom je u crkvici sv. Jurja održano misno slavlje koje je ove godine predvodio župnik Zohil.

„Za rana se sveti Juraj počeo slaviti kao svetac mučenik”, rekao je župnik na početku prigodne homilije. „Tako u njegovom redovitom prikazivanju, kako ubija zmaja,  vidimo zapravo jednu drugu veličinu skrivenu u simbolici te slike. Sveti Juraj pobjednik je jedne druge, vrlo važne borbe – borbe za osvajanje vječne nagrade na nebesima, u savršenstvu neba, savršenstvu radosti s Bogom koje više nikakvo zlo ne može ugroziti ni poremetiti. Upravo na taj način lik sv. Jurja snažno je obilježen njegovom vjernosti Kristu koja mu je bila izvorom snage za borbu protiv zla. On je zapravo kao svetac oličenje sile Božje koja pobjeđuje sile tame i sile zla. Na njegovu liku stoji odsjaj pobjede dobra nad zlom, pobjede istine nad laži, pobjede vječnih vrijednosti nad prolaznim silama“, podsjetio je župnik.

„Sv. Juraj je u redu onih koji nisu ljubili svoga života nego su ga posve predali Bogu, podredili svoje interese Božjim planovima, dali se od Boga voditi. I mi smo na to pozvani, pozvani smo pokušati slijediti svetoga Jurja. Nismo pozvani slijedit ga do kraja mučeništvom, ali smo svakodnevno pozvani slijediti ga u svjedočenju svoje vjere, a to nekada iziskuje i ne malu žrtvu. Zapravo, logika našega vremena je kako sačuvati svoju malu začahurenost u osobne interese, kako pronaći najbolji način da meni i mojima bude dobro, a zatvoriti oči pred bilo kakvim problemom koji se nalazi u mojoj blizini, pred bilo čijom potrebom. Tiče me se samo ono što me direktno ugrožava, šteti mojoj sreći i zadovoljstvu, sve ono što je mimo toga nije vrijedno moje pažnje’. Da je tako sveti Juraj učinio u svome životu mi se ne bi danas ovdje sastali. A Isus je rekao u današnjem evanđelju ‘Hoće li tko za mnom neka se odreče samoga sebe i neka me slijedi.’ Stoga danas slavimo sv. Jurja kao onoga koji je znao pristati uz Krista, koji je znao ustrajati u toj odluci, sačuvati vjernost svome Spasitelju i bio spreman za njega podnijeti mučeničku smrt. On ostaje za nas zagovornik i primjer kako u današnjem vremenu ustrajati u nevoljama, ne izgubiti srčanost i ne prepustiti se beznađu i malodušnosti, nego učvrstiti vjeru i spremnost oprijeti se zlu ma od kuda ono dolazilo“, rekao je predslavitelj.

„Neka i ova misa i ovo plovno hodočašće bude tom nakanom obilježeno i neka nam doista bude izvorom snage za životne borbe koje su pred nama. Slijedimo i mi svetog Jurja moleći Gospodina da i nama dadne snagu i onu živu i čvrstu vjeru, kojom je obdario svetoga Jurja, pa da i mi mognemo svoju vjeru živjeti i za nju neustrašivo svjedočiti poput svetoga Jurja“, zaključio je propovjednik.

Crkvica sv. Jurja na istoimenom otoku je izgrađena na prirodnoj stijeni, temeljito je obnovljena i ponovno posvećena 2000. godine. Iznutra je krase, tipično ranokršćanske, dvije unutarnje apside, koje predstavljaju njezinu specifičnost, a tragovi hrvatskog pletera pokazatelj su nacionalnog sastava stanovništva u vrijeme kada je crkvica građena. Vrsar se u povijesnim zapisima prvi put spominje kao „Orsera sull’insula“ u 3. stoljeću, a ostaci kamenoloma na vrhu otoka te druge arhitektonske modifikacije terena pokazatelji su rane naseljenosti otoka.

Nakon zajedničke fotografije hodočasnici su prevezeni natrag do starog mola gdje je nastavljeno druženje uz okrepu u jednom od obližnjih ugostiteljskih objekata.

Otok sv. Jurja prirodni je maritimni štit luke Vrsar od otvorenog mora i osobito je važan kao prirodna zaštita vrsarske luke te svih plovila koja se tu nalaze.

Obala pred Vrsarom, zajedno s Brijunskim otočjem, smatra se najrazvijenijim dijelom istarske obale. Sveti Juraj je najveći otok u vrsarskom arhipelagu, ima površinu 112.408 m2, a obalna crta duga je 1733 m. Riječ je o otoku tik uz obalu koji se primjereno odražava i uređuje, što ga čini idealnim jednodnevnim izletničkim odredištem. Tijekom povijesti njime je upravljala bratovština svetoga Jurja. Otok svojom netaknutošću, ranosrednjovjekovnom kamenom crkvicom, starim kamenolomom, plažama i vegetacijom s dominantnim hrastom crnikom te ponešto borova čini opuštajući i u prirodu uklopljen ambijent idealan za odmor ali i za molitvu u prirodi.

Otok se primjereno održava, na njemu postoji nekoliko pješačkih staza koje ga premrežavaju i omogućuju posjetiteljima obilazak svih njegovih dijelova. Na otoku je dopušteno boraviti danju, a s njegove istočne strane, ispod crkve svetog Jurja, nalazi se prigodno malo sidrište odakle se može stupiti na otok. Mnogi posjetitelji rado će preplivati kratku razdaljinu između kopna i otoka te si priuštiti jedinstvenu – pomalo drugačiju – vizuru vrsarskoga staroga grada, pristaništa i marine.

Povijesni zapisi donose podatak da se je sve do Drugog svjetskog rata na otoku proslavljao Sveti Juraj, uz dolazak mještana Vrsara barkama te sudjelovanje tada postojeće vrsarske limene glazbe. Organizirani odlazak na otok o blagdanu svetoga Jurja ponovno je oživio vrsarski župnik Lino Zohil, a tom se proslavom u Vrsaru ujedno simbolično obilježava i početak turističke sezone. 

U Porečkoj i Pulskoj biskupiji se sv. Juraj kao zaštitnik župe slavi u Župi Stari Pazin te u mnogim manjim mjestima: Boljunu, Brdu, Grimaldi, Oprtlju, Plominu, Sovinjaku, te Tribanu, a kao suzaštitnik u rovinjskoj župi sv. Eufemije.

(Foto: Župa Vrsar; Txt: G. Krizman)

Najave