Iako epidemiološkim uvjetima prilagođenom formom, te s manjim brojem sudionika, i ove su godine u Ježenju obilježeni Dani biskupa Jurja Dobrile, manifestacija kojom se njegov rodni kraj s ponosom sjeća tog velikog biskupa, domoljuba i narodnog preporoditelja. Ove je godine manifestacija obilježena osnivanjem Udruge Juraj Dobrila.

U nedjelju, 18. travnja 2021., program je započeo misnim slavljem kojeg je u crkvi sv. Lucije predvodio p. Drago Marić, umjesto župnika preč. Željka Zeca koji je bio odsutan zbog bolesti. Svečanosti je nazočio pazinski gradonačelnik Renato Krulčić te dr. sc. Željko Mrak, predsjednik bratovštine Hrvatska Istra koja se svake godine priključuje Župi sv. Lucije u organizaciji te manifestacije.

Na kraju mise prigodno predavanje izrekla je Mirjana Ferenčić, direktorica novoosnovane Udruge Juraj Dobrila, koja je zajedno sa župnikom preč. Željkom Zecom, predsjednikom nadzornog odbora Udruge, te uz svesrdnu pomoć i suradnju svih žitelja Ježenja, prije 8 godina bila zauzeti sudionik idejnog pokretanja te manifestacije.

Svake se godine prigodnim izlaganjima nastoji istaknuti jedan od aspekata djelovanja tog velikana istarske povijesti koji se cijeli život zauzimao za sveta i neotuđiva prava svog naroda, ne samo kao svećenik i biskup, nego i kao član pokrajinskog sabora u Poreču i narodni zastupnik u Carevinskom parlamentu u Beču, podsjetila je Ferenčić. Ove je godine ona predstavila rezultate svog studioznog arhivskog istraživanja o njegovom djelovanju u ulozi porečkog biskupa, od 1858. do 1875.

Veoma je detaljno iznijela zanimljive podatke o novčanim iznosima koje je biskup Dobrila mudrim upravljanjem uprihodio, ali i izmolio kao donacije, a sve u cilju pomaganja zapuštenom seljačkom puku, među kojim je u to vrijeme, čita se u župnim maticama, čest razlog smrti bila glad. Druga njegova velika, vizionarska investicija u budućnost bila je opismenjavanje i obrazovanje puka, putem pisane riječi, a nastavno i izgradnjom konvikta u Pazinu. Ferenčić je obznanila podatak da je biskup Dobrila preuzevši upravljanje biskupijom ujedno preuzeo i praznu biskupijsku kasu, povrh toga opterećenu dugom od 38 000 kruna. Kako bi pojasnila vrijednost toga iznosa napomenula je da je u to vrijeme godišnja plaća sveučilišnog profesora bila 300 kruna. Preuzevši upravljanje od biskupa Antonija Peteanija, koji je bio veoma pobožan i darežljiv, ali nepraktičan ekonom, Dobrila je sazvao upravitelje biskupijskih dobara, te, uvidjevši njihovo nepošteno raspolaganje, povjerio upravljanje pojedinim poštenim i imućnim marljivim seljacima, rekla je Ferenčić. Podsjetila je na činjenicu da je „Dobrila u prvih 5 mjeseci svoje biskupske službe, od lipnja do listopada 1858. obišao pješice i konjskom zapregom cijelu svoju biskupiju. Posjetio je i najmanju župu u najzabitijim dijelovima, gdje su njegovi predšasnici rijetko kročili. Razgovarao je s ljudima, poticao ih na vjerski život, raspitivao se o bistroj djeci koju bi popisivao te kasnije novčano pomagao školovati. Vidio je koliko je narod zapušten duhovno i materijalno“, rekla je Ferenčić. Podsjetila je na tiskanje molitvenika „Otče budi volja tvoja“ te kako je Dobrila nastavio tiskati i dijeliti velike količine poučnih knjiga, "Istarski bogoljub", "Naša sloga", kalendar "Istran", potičući tako i kapilarno opismenjavanje puka. Godina 1852. i 1853. dok je još bio župnik u Trstu, u Istri je bila zavladala velika glad. On je, zahvaljujući svojim poznanstvima, sakupio 100 000 kruna te je kupljena hrana koja je podijeljena gladnome narodu.

 1390711

„On je pametno štedio i sakupljano novac kroz 24 godine svoje biskupske službe samo da uzmogne pomoći istarskim seljacima u borbi protiv gladi i mladeži da se domogne zdravog napretka i prosvjete“, rekla je Ferenčić, te nastavila „on je bio biskup i Talijana i Hrvata i Slovenaca i uvijek je isticao da ničim ne želi umanjiti vrijednost talijanskog puka već da želi da Hrvati i Slovenci uživaju ista prava kao i Talijani, što je do tada bilo neostvarivo.“

Podsjetila je da su nakon Dobrilinog buđenja nacionalne svijesti po Istri počele nicati hrvatske čitaonice, prva je otvorena u Lindaru 1883. godine. Napomenula je da sačuvana ostavština Dobrilinih dokumenata i korespondencije broji oko 22 000 listova, pisao je oko 700 pisama godišnje. Podatak je to koji eklatantno govori o intenzitetu njegove aktivnosti u svemu što je činio.

Istaknula je potom jednu od njegovih najvećih investicija, 80 000 kruna položio je 1878. za konvikt u Pazinu, te sastavio odbor za prikupljanje donacija koji je u naredne 4 godine, do njegove smrti, prikupio još toliko.

„Treba napomenuti da je i njegov prijatelj Strossmayer obilato novčano pomagao svog prijatelja Dobrilu, pa je tako osnovao zakladu od 10 000 kruna za potrebe Riječke gimnazije s napomenom da se potpore daju učenicima iz Hrvatske, Slavonije, Dalmacije, Istre i Kvarnerskih otoka. Godine 1898. Strossmayer je darovao 2000 kruna Pazinskoj gimnaziji, te isti iznos i Družbi Ćirila i Metoda 1893. Za pomoć narodu u Bosni poslao preko 100 000 kruna, a 1904. je pazinskom konviktu darovao 6000 kruna.

Velikodušnost biskupa Dobrile vidi se i iz testamentarnih zapisa, gdje nije zaboravio ni svoje suradnike, poslugu, bližu rodbinu a sjetio se i siromaha u raznim krajevima. Svojim je prijateljima ostavio svoje osobne vrijedne stvari i knjige“, rekla je direktorica udruge.

Iz svega navedenog barem djelomično imamo uvid kako je biskup Dobrila svojom upornošću i radinošću iskoristio talente te davao sve od sebe na raznim dužnostima ljubeći Boga i čovjeka. On je bio vrsni intelektualac, rodoljub, svećenik, profesor, župnik, kanonik, ravnatelj, saborski zastupnik u Poreču i zastupnik u Beču, pisac, izdavač, osnivač đačkih zaklada te graditelj crkava i župnih dvorova, a najviše od svega bio je branitelj potlačenih i obespravljenih. Svoje je osjećaj za pravo i pravicu ne samo propovijedao već živio i provodio na slavu Božju. Stoga mi možemo biti ponosni da živimo na ovoj prekrasnoj Dobrilinoj rodnoj grudi od kuda se kao maleni dječak otisnuo u svijet i prošao zemljom čineći tolika dobra“ zaključila je Ferenčić.

 1390718

U Nastavku je Sven Semenčić, kao prvi predsjednik predstavio novoosnovanu Udrugu Juraj Dobrila, koja je osnovana s ciljem promicanja i očuvanja tradicije, baštine i vjere, a jedan od prvih kapitalnih projekata bit će „Centar Juraj Dobrila-Ježenj“, u sklopu kojeg se namjerava rekonstruirati rodnu kuću biskupa Dobrile te u njoj učiniti dostupnom svu materijalnu i digitaliziranu građu.  On je u svome izlaganju podsjetio na veličinu i važnost lika i djela biskupa Dobrile za tadašnje, ali i za naredna vremena. Izražavajući zahvalnost na iskaznom povjerenju da predsjeda udrugom istaknuo je jedan od dugoročnih ciljeva - pozicionirati Udrugu Juraj Dobrila kao važan čimbenik u istarskom, hrvatskom i europskom okružju. Naglasio je namjeru povezivanja i suradnje s drugim organizacijama diljem domovine i svijeta, a posebno,a kao konkretan cilj, do idućih Dobrilinih dana, kada će se obilježiti 210. godina rođenja, konkretnije upoznavanje šire javnosti, posebno učenika i studenata, s njegovom važnošću i veličinom. Istaknuo je i glavna obilježja projekta koji je već u punom zamahu, radnog naziva „Centar Juraj Dobrila, Ježenj“, kojim se želi objediniti sve dionike vezane uz rad biskupa Dobrile: udruge, institucije, znanstvenike i svu ostalu zainteresiranu javnost. Osim rekonstrukcije rodne kuće i sakupljanja materijalne i digitalizirane građe postoji namjera osmišljavanja edukativnih projekata kojima će se osnažiti percepcija o važnosti djela biskupa Dobrile te istovremeno pozicionirati Ježenj kao prepoznatljivo mjesto vezano uz biskupa Dobrilu. Istaknuo je potporu koju Udruga već ima od strane državnih i regionalnih struktura te namjeru konkuriranja na europskim natječajima za ostvarenje projekata.  

 1390723

Okupljeni su se potom uputili prema rodnoj kući biskupa Dobrile gdje je program nastavljen pored biskupovog reljefa ispred ulaza u dvorište. Ondje je, nakon što su mlade mještanke položile svijeću i cvijeće, p. Drago izrekao prigodnu molitvu, a okupljenima se potom obratio gradonačelnik Renato Krulčić koji je istaknuo zadovoljstvo zbog nazočnosti na Dobrilinim danima. "Sjeme koje je Dobrila posijao nastavili su i svećenici i narodnjaci tijekom prošloga stoljeća, a sve je to zaokružio mons. Božo Milanović svojim načinom i radom te stoga danas živimo u ovoj državi, baštinimo jezik, ali zadržali smo i ono što nas vjera uči, a to je suživot, neovisno o boji, rasi, političkom uvjerenju i bilo kakvim drugim podjelama.“ Čestitao je osnivačima na novoj udruzi te poželio dobru suradnju s Gradom Pazinom.

Posljednji dio ovogodišnje manifestacije Dani Jurja Dobrile bilo je otvorenje sportskog terena pored prošle godine inauguriranog Društvenog doma Juraj Dobrila. 

I na kraju, treba svakako napomenuti da svi mještani Ježenja redovito sudjeluju u uređenju mjesta, puteva, zajedničkih površina, uređenju dvorišta i okućnice kuće biskupa Dobrile, ali i u svim drugim radnim akcijama, kad god je nešto potrebno. I Društveni  dom „Juraj Dobrila“ koji je inauguriran u prigodi 7. Dobrilinih dana, uvelike je rezultat želje, volje, snage, zajedničkog rada i donacija mještana te njihovog zauzimanja. U tom je mjestu zajednički rad za zajedničko dobro nešto što je postalo toliko uobičajeno da to više i ne ističu. Iz toga vidimo da je taj narod itekako dobro naslijedio ideju svog slavnog sumještanina, radišnost i suradnja sadašnjih žitelja Ježenja utjelovljuje ono što je biskup Dobrila koncizno izrekao naslovom poznate tiskovine koju je izdavao - „Naša sloga“ - to je želio svome narodu, jer je znao da je to najveće bogatstvo.   (G. Krizman)

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Zatvori' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.