Potpuni oprost u Jubilejskoj godini

Katedrala Uznesenja BDM u Poreču Crkva je bazilikalnog stila trobrodna građevina s atrijem, svetištem, apsidama, s dvije pokrajne kapele i trećom kapelom posvećenoj Kraljici krunice koja je kasnije pretvorena u sakristiju pošto je ranija sakristija prenamjena za muzej. Ova crkva je biskupska katedrala te nosi naziv bazilika minor. U kompleksu se nalazi oktogonalna krstionica iz šestog stoljeća i atrij. U crkvi je oltar okrenut prema puk s ciborijem iz 1277. godine (biskup Oton). Oltar ima renesansi pozlaćeni antipendij (biskup Ivan Porečanin). U razdoblju od 4 do 5. stoljeća podignut je u sjevernom djelu poluotoka u relativno malim razmacima, niz kulturnih objekata od kojih su najznačajniji Mavrov Oratorij koji je naknadno bio udvostručen (očuvani su podni mozaici). I takozvana bazilika predeufraziana s pravokutnim perimetrom, interpoliranim apsidalnim paravanom i vrijednim podnim mozaikom iz petog stoljeća. Kako je ranije spomenuto u desnoj lađi nalaze se tri kapele. Prva kapela je Svetog Križa u kojoj s nalazi mramorni oltar sa svetohraništem i Raspelom iz XV. stoljeća a sa strana se nalaze noviji drveni kipovi svetog Antuna Padovanskog i Blažene Djevice Marije. Desno od oltara se nalazi i portret u drvu blaženog Miroslava Bulešića u stilu istočnih ikona. Na dnu kapele je izložena slika svetog Mavra i Eleuterija koja je ranije bila oltarna pala u crkvici sv. Eleuterija. Sljedeća kapela je kapela Presvetog srca Isusova u kojoj se nalazi zanimljiv barokni mramorni oltar sa svetohraništem, drvenim kipom Srca Isusova i dva izrazito bogata mramorna kipa anđela. Na vrhu oltara nalazi se i omanji mramorni kip svetog Ivana Krstitelja. Uz bočne zidove kapele izložene su kanoničke korske klupe iz 15. stoljeća (?). Posljednja kapela je posvećena BDM Kraljici Krunice, s velikim mramornim oltarom na kojem se nalaze dva manja anđela te dva veća kipa svetog Dominika i svete Ruže Limske. Strop je oslikan s medaljonima koji prikazuju otajstva krunice (radosna, žalosna i slavna) te središnji motiv Blažene Djevice Marije na nebo uznesene u slavi uz anđele. U istoj kapeli se nalaze tri slike dominikanskih svetaca propovjednika te velika slika Posljednje večere (Jacopo Negretti – Palma ml.) U kapeli se nalaze i grobovi nekoliko ranijih biskupa. Javnosti je poznato kako su u Poreču bili mučeni: sv. Mauro, sv. Eleuterije, sv. Projekt, sv. Akolit, sv. Julijan i sv. Demetrije. Ali njima treba pridodati i manje poznate mučenike: sv. Zoil, sv. Servil, sv. Feliks, sv. Silvan i sv. Doklo. Tako je Poreč imao 11 mučenika. Ali mozaici prikazuju još dva čija imena nisu čitljiva pa se smije zaključiti da je Poreč ipak imao 13 mučenika. Stoga je ova crkva sama po sebi vrlo važna u duhovnom i hodočasničkom smislu.

Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije (pulska katedrala) nalazi se uz južnu stranu Pulskog zaljeva. Katedralna je i zborna župna crkva na čijem je mjestu u IV. ili V. stoljeću podignuta bazilika (s krstionicom križnoga tlorisa), ujedno i najstarija pulska kršćanska građevina, koja je 857. godine prerasla u prvu katedralnu crkvu (prema P. Kandleru katedrala je otprije postojala). Vjerojatno je na mjestu stare bazilike postojalo još starije jednobrodno crkveno zdanje te do nje paralelna crkva (bazilika) svetog Tome apostola (postojanje se paralelnih bazilika smatra naznakom sjedišta biskupije). Kao paralelna bazilika crkva svetog Tome postojala je do kraja IV. stoljeća (možda do 392.) kada je inkorporirana u strukturu katerale. Bazilika je obnavljanja 857. do 862. godine. Katedralna crkva postojala je do 1212. godine kada su je porušili Mlečani. U XIII. stoljeću s južne je strane prigrađena kapelica. Današnje zdanje građeno je od 1417. do 1451. godine i više je puta obnavljano tijekom povijesti. To je trobrodna crkva tipa dvostruke gradske bazilike, sa sakristijom i učahurenom (upisanom) apsidom te ravnim začeljem. Uslijed pregradnji današnja crkva odlikuje se ranokršćanskim tranzenama na prozorima srednjega broda, gotičkim prozorima na bočnim zidovima, renesansnim lukovima i stupovima koji drže krovnu konstrukciju, te baroknim pročeljem sa zvonikom ispred njega. Današnje je klasicističko pročelje uređeno 1712. godine pod biskupom Josipom Marijom Bottarijem. Crkva se redovito obnavljala od XVIII. stoljeća do 1924. godine. U crkvi se nalazi mramorni oltar s ambonom okrenut prema puku te rimski sarkofag iz IV. stoljeća kao dio oltara, postavljen krajem XIX. stoljeća. Oltar ima drveno svetohranište i palu s likom svetog Tome apostola (rad mletačke škole). U crkvi su: (1) mramorni oltar s drvenim kipom Blažene Djevice Marije (rad tirolske radionice); (2) oltar s kipom Srca Isusova (rad tirolske radionice). U crkvi su još i barokna krstionica te tri škropionice. Uz crkvu je postojao i biskupski dvor koji je porušen tijekom XIX. stoljeća. Nekadašnja crkva bila je bogato ukrašena freskama i podnim mozaicima, od kojih su danas vidljivi tek manji dijelovi. Očuvan je dio zavjetnog mozaika supružnika DAMIANUS ET LAVRENTIA koji su zavjetno dali izraditi 200 stopa mozaika. Ispod glavnog oltara čuvaju se relikvije svetog Jurja, svetog Teodora, svetog Bazilija, svetog Flora i blaženog Salamona, svrgnutog ugarskog kralja. Njima je biskup Michael Orsini 1487. godine posvetio jedan oltar u crkvi. U parku uz katedralu nekoć se nalazilo staro groblje. Godine 1860. u pulskoj katedrali otkriven je grob sa sarkofagom u kojemu su pronađena dva relikvijara i 12 zlatnih statua. Relikvijari su odneseni u Beč, dok su zlatne statue nestale. U jednoj srebrnoj kutiji pronađena je manja zlatna kutija u kojoj su se mogle nalaziti relikvije svetog Tome apostola, donesene iz Konstantinopola u V. stoljeću. Crkva je teško stradala u američkom i britanskom bombardiranju dana 22. lipnja 1944. godine. Stoga je potpuno obnovljena 1947. godine.

Crkva sv. Stjepana u Krasici izgrađena je u 16. i 17. stoljeću, a današnji izgled dobila je krajem 18. stoljeća. Smatra se da je projektirana prema nacrtima venecijanskog arhitekta Andrea Palladia, što je evidentno u manirističkim elementima glavnog pročelja .Na mjestu današnje crkve prethodno je postojala romanička crkva sv. Marije, koja je bila središte lokalnog vjerskog života do kraja 18. stoljeća.

Župna crkva svetog Stjepana, prvomučenika u Krasici jednobrodna je građevina Sa sakristijom. U crkvi je glavni, mramorni oltar Sa svetohraništem. U svetištu Je smješten i oltar okrenut prema puku. Crkva ima škropionicu te Pjevalište iznad ulaza. Na rozeti crkve postavljen je vitraj, djelo skupine umjetnika iz Buja, s likom blaženog Francesca Bonifacija U crkvi 1996. godine postavljena je komemorativna ploča U povodu obilježavanja 50. obljetnice smaknuća tada Sluge Božjega a danas blaženog Francesca Bonifacija.

Župna crkva svetih Kancija, Kancijana i Kancijanile, mučenika Patron župe: 31.05. sv. Kancijan i 24.08. mučeništvo bl. Miroslava BulešićaŽupna crkva iznova je sagrađena 1927. godine (arhitekt Ivan Berne), na mjestu ranije iz 1609. godine. Biskup Fogar ju je posvetio 1935. godine. Obnovljena je prvi puta 1956.godine, a potom 1997.godine. Zvonik, ugrađen u župnu crkvu, visok je devetnaest metara i ima tri zvona. “Prema natpisu ugrađenom na istočnom zidu zvonika (potječe s pročelja stare crkve), staru su crkvu gradili domaći majstor Gašpar Marković i njegov sin Ivan 1609. godine. Iz istog je vremena monumentalan zvonik rađen prema tradicionalnom renesansnom modelu, karakterističnom za čitav niz zvonika na istarskom poluotoku”.Crkva je trobrodna građevina sa svetištem i sakristijom. Ima tri oltara. Glavni je oltar donesen iz Trsta a svetohranište je iz prijašnje crkve (1609.god.). Iza glavnog oltara nalazi se gotičko raspelo doneseno 1928. godine iz crkve sv. Justa iz Trsta S lijeve strane pobočne lađe nalazi se oltar s drvenim kipom Srca Isusova, koji su također bili doneseni iz crkve sv. Justa u Trstu 1928. godine. Na prednjoj strani oltara u kamenu je isklesan Božji grob. Na istom oltaru nalazi se stakleno kučište s relikvijom bl. Miroslava Bulešića. Prema svjedočanstvu vlč. Stjepana Ceka, bl. Miroslav je imao zadnju misu 24.08.1947. god. na tom oltaru i misio je po nakani za obraćenje grešnika. Na zidu između oltara Presvetog Srca Isusova i prezbiterija na mramornom postamentu u staklenom okviru izložen je komad zidne žbuke na kojoj se još uvijek nalaze tragovi mučenikove krvi od trenutka mučeništva

Na istočnoj strani svetvinčentskog trga smještena je župna crkva Navještenja Marijina. S lijepim renesansnim trolisnim pročeljem od domaćeg klesanog kamena, građena je početkom 16. stoljeća, pregrađivana tijekom obnova 1871., 1911. i 1965. godine. Crkva je jednobrodna s izduženim svetištem koje završava polukružnom apsidom. Na pročelju je motiv tri polukružna luka, što je renesansna trolisna fasada od domaćeg klesanog kamena. U unutrašnjosti crkve nalaze se četiri mramorna i jedan drveni oltar s oltarnim slikama, palama, koje su naslikali majstori venecijanske škole. Na glavnom oltaru, koji o svom trošku podigoše Grimani, nalazi se slika Navještenja, koju je naslikao Giusesepe Porta-Salviati, a restaurirana je u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu 1996. godine. Iza glavog oltara, u apsidi crkve, nalaze se relikvije krvi bl. Miroslava Bulešića koji je sin ovog kraja: svećenički talar natopljen njegovom krvlju u kojem je bio u trenutku mučeničke smrti u Lanišću 24. kolovoza 1947. godine, komad žbuke iz župnog stana u Lanišću kojeg je poškropila mučenikova krv u trenutku ubojstva te jastuk koji je stavljen ispod njegove glave i natopljen njegovom krvlju nakon smrti. Slika Majke Božje s anđelima, sv. Sebastijanom i sv. Rokom, djelo Palme Mlađega, krasi oltar sv. Viktorije u kojem se čuvaju relikvije te svetice i drugih, koje su u XVII. st. prenesene uz Rima u Svetvinčenat. Nasuprot tom oltaru, uz donedavni grob bl. Miroslava Bulešića, gdje su njegove relikvije bile od 2003. do 2014. godine, pri dnu crkve nalazi se oltar Majke Božje od Krunice s ophodnim kipom. Slika na oltaru sv. Antuna prikazuje Sveca s djetetom Isusom, a vjerojatno je rad domaćeg slikara iz 18. stoljeća. Posebno je lijep i zanimljiv oltar sv. Križa, sa svojom u reljefu dočaranom perspektivom, u kojem se nekad čuvao Presveti Sakramenat. Orgulje na pjevalištu iznad glavnog ulaza u crkvu konstruirao je J. M. Kaufmann iz Beča početkom XX. stoljeća. Nakon beatifikacije koja je bila pulskoj Areni 28. rujna 2013., 2014. godine relikvije bl. Miroslava Bulešića koje su se nalazile u grobu kraj oltara Majke Božje od Krunice od 2003. godine, nakon rekognicije svečano su prenešene i položene u sarkofag u novoposvećeni kameni oltar u središtu svetišta na obljetnicu njegovog đakonskog ređenja koje je bilo u njegovoj rodnoj župnoj crkvi 25. listopada 1942. godine.