Biskup Štironja predvodio misno slavlje u povodu Dana posvećenog života
Biskup Štironja predvodio misno slavlje u povodu Dana posvećenog života
Na blagdan Prikazanja Gospodinova – Svijećnicu, u ponedjeljak 2. veljače, u Porečkoj i Pulskoj biskupiji obilježen je Dan posvećenog života. Susret osoba posvećenog života održan je u poslijepodnevnim satima, u pulskom franjevačkom samostanu sv. Antuna.
O temi Zavjet poslušnosti, govorio je magistar postulanata fra Gabrijel Bošnjak, razdijelivši razmišljanje u dva dijela. U prvom dijelu izlaganja, predavač je naglasio važnost poslušnosti u osobnom duhovnom rastu istaknuvši kako je cilj evanđeoske poslušnosti rast prema zrelosti i odgovornosti. Logika poslušnosti temelji se na činjenici ljubavi prema Bogu te osposobljava pojedinca za nasljedovanje Krista. Da bi se živjela poslušnost na evanđeoski način potrebna je krepost poniznosti, ali i ljubavi. „Srž zavjeta poslušnosti nije sam posluh već ljubav, odnosno sposobnost i htijenje da shvatimo svoj odnos s Bogom“, rekao je fra Gabrijel.
U drugom dijelu, predavač se osvrnuo na III. Opomenu sv. Franje te istaknuo tri oblika poslušnosti koju Franjo spominje: prava poslušnost, karitativna poslušnost i savršena poslušnost. U tom kontekstu, fra Gabrijel je istaknuo narav dijaloške poslušnosti koja obuhvaća susret, razgovor, slušanje.
Prava poslušnost potiče razvoj osobnih darova i kreativnost kao i rast čitavog bratstva. Karitativna poslušnost naizgled ide protiv dijaloga, no u konačnici ona označava dar poslušnosti koji se dragovoljno posvećuje Bogu. Ključan je čin volje koja prikazuje poslušnost kao žrtvu iz ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Treći oblik poslušnosti, koji sv. Franjo naglašava, je savršena poslušnost odnosno neposlušnost. Ona se odnosi na savjest oblikovanu i nadahnutu Božjom riječi. Ako zapovijed poglavara ide protiv savjesti, osoba smije ne poslušati. I zato je, osobito u takvim okolnostima, izuzetno važna uloga dijaloga koji se temelji na dijalogu s Bogom.
Na kraju, predavač je zaželio osobama posvećenog života da blagdan Svijećnice bude pohvala Isusu koji je pozvao redovnike i redovnice da mu služe i budu poslušni Njegovoj volji sve do smrti.
Nakon izlaganja, uslijedila je pjevana Večernja. Redovnici i redovnice, zajedno s okupljenim narodom u crkvi, molili su Večernju molitvu iz Božanskog časoslova koju je predvodio biskup Štironja, koji je nakon toga slavio i presvetu euharistiju. Ministrirali su franjevački postulanti a liturgijsko pjevanje je animirao župni zbor.
Na početku svoje propovijedi, biskup je srdačno pozdravio nazočne članove ustanova posvećenoga i apostolskoga života, redovnike, redovnice te sve ostale vjernike. Osvrnuo se na blagdan Prikazanja Gospodinova, koji se na poticaj pape Ivana Pavla II. od 1997. godine obilježava kao Dan posvećenoga životu u cijeloj Crkvi. Naglasio je kako su svi kršćani po krštenju pozvani na svetost, dok Gospodin neke između krštenih na poseban način bira i poziva da ga nasljeduju u siromaštvu, čistoći i poslušnosti, što Crkva prepoznaje kao dragocjeni dar Duha Svetoga.
Biskup je istaknuo kako je ovaj dan prigoda zahvaliti Bogu za dar posvećenoga života, ali i moliti za ustrajnost, vjernost i radost u nasljedovanju Krista. Upozorio je na izazove današnjega svijeta, obilježenoga egoizmom, podjelama, hedonizmom i materijalizmom, pozvavši vjernike da, snagom zajedništva, molitve i posta, ne dopuste da zlo nadvlada, nego da evanđeoskom logikom ljubavi i altruizma nadjačaju buku razdora i netrpeljivosti.
U tom kontekstu, biskup je podsjetio i na posebnu Godinu sv. Franje, proglašenu u povodu 800. obljetnice smrti sv. Franje Asiškoga, te pozvao vjernike da po njegovu primjeru budu hodočasnici nade i svjedoci mira u nemirnom i ranjenom svijetu. Osvrćući se na Dekret Apostolske pokorničarne, naglasio je kako je sv. Franjo i danas snažan znak evanđeoske radikalnosti, podsjećajući da je svako vrijeme, pa i naše, potrebno njegova primjera jednostavnosti, poniznosti i gorljive ljubavi.
Govoreći o blagdanu Svijećnice, mons. Štironja je posebno istaknuo simboliku svjetla. Svijeće koje se blagoslivljaju i pale znak su Krista, jedinoga Svjetla koje prosvjetljuje narode, ali je to ujedno i poziv da to svjetlo ne ostane samo izvanjsko, nego da zahvati srca vjernika i potakne ih na osobni odgovor i poslanje. Redovnici i redovnice, rekao je, pozvani su u svijetu biti poput svijeće koja tiho gori i jasno svijetli, ne za sebe, nego za druge, u službi Crkve i spasenja svijeta.
U evanđeoskom prizoru prikazanja Isusa u hramu biskup je prepoznao temelj svakoga posvećenja. Marija i Josip Gospodinu prinose ono najdragocjenije što imaju, ne zadržavajući Isusa za sebe. Takvo potpuno darivanje, bez pridržaja i u povjerenju, temelj je posvećenoga života. U tom je svjetlu protumačio i evanđeoske zavjete siromaštva, čistoće i poslušnosti, istaknuvši kako oni nisu znak osiromašenja, nego put slobode, ljubavi i punine života u Bogu.
Na kraju, biskup Štironja potaknuo je sve vjernike da, poput starca Šimuna, prepoznaju Krista kao ispunjenje svojih čežnji i kao nadu spasenja, te da ga primaju u Presvetoj Euharistiji kao najveće bogatstvo. Iako nisu svi pozvani na zavjete, svi su pozvani biti svjetlo, živjeti siromaštvo srca, čistoću ljubavi i poslušnost vjere.
Biskup Štironja je završio svoju propovijed pozivom na molitvu za osobe posvećenoga života kako bi svi po zagovoru Blažene Djevice Marije, ostali radosni i postojani svjedoci Evanđelja. Susret je završio zajedničkim druženjem u dvorani Samostana gdje je sve nazočne pozdravio župnik i gvardijan fra Diego Deklić.
