Sveti otac Franjo dodijelio je 11. kolovoza 2021. izv. prof. dr. sc. Ivanu Milotiću, nastavniku na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, odlikovanje viteza Reda svetog Grgura Velikoga.

 

Papa Franjo je profesoru Milotiću odlikovanje dodijelio kao izraz priznanja i zahvalnosti za zasluge učinjene Svetoj Stolici i u korist Crkve, za izniman doprinos u promicanju kanonskopravne znanosti u Republici Hrvatskoj i proučavanju povijesti Crkve u Istri. Odlikovanje viteza Reda svetog Grgura Velikog, koje kao jedno od pet civilnih odlikovanja dodjeljuje Sveti Otac, 1831. godine ustanovio je papa Grgur XVI.

Odličje se sastoji od malteškog križa sa slikom svetoga Grgura Velikog u sredini na prednjoj strani. Na stražnjoj strani zapisano je geslo Pro Deo et Principe. Iznad križa nalazi se lovorova kruna zelenoga sjaja ovješena o crvenu vrpcu zlatnog obruba.

Među poznatim osobama kojima je dodijeljeno to odlikovanje su Otto von Habsburg, Gilbert Keith ChestertonDolores i Bob Hope, Eunice Kennedy Shriver i drugi uglednici.

Već godinama profesor Milotić znanje i energiju stavlja u službu Crkve u Republici Hrvatskoj, kako Porečke i Pulske biskupije tako i Hrvatske biskupske konferencije, u kojoj je član različitih komisija i vijeća. Član je i tajnik Pravne komisije, supredsjedatelj je Mješovite komisije Republike Hrvatske i Hrvatske biskupske konferencije za pravna pitanja, član je Ekonomskog vijeća Hrvatske biskupske konferencije. Na sjednici Stalnoga vijeća Hrvatske biskupske konferencije 6. rujna 2021. izabran je za pravnog savjetnika Pravne komisije COMECE-a (Komisija biskupskih konferencija Europske unije).

Zalaganjem profesora Milotića, nakon 73 godine od ukidanja kanonskopravne skupine predmeta, u studijski program Pravnog fakulteta u Zagrebu vraćeno je poučavanje kanonskoga prava u njegovu prožimanju s civilnom pravom te je bio prvi nositelj kolegija „Kanonsko pravo i hrvatski pravni sustav“.

Član je i Hrvatskog kanonističkog društva, u kojem je predsjednik odbora za izradu normativnih akata iz civilnog i kanonskog područja. Dobitnik je priznanja toga društva za znanstveni doprinos proučavanju odnosa Crkve i države te kanonskoga prava (2015.). Pokretač je i voditelj međunarodnoga pravnog (civilističkog i kanonističkog) i povijesnog znanstvenog skupa „Motovunski kolokvij“.

Svojim radovima (knjigama i člancima) dao je doprinos poznavanju povijesti i kulture Istre te Crkve u Istri.


Prijevod bule imenovanja na pergameni:

PAPA FRANJO

S RADOŠĆU USLIŠUJEMO UPUĆENU NAM ZAMOLBU, IZ KOJE DOZNASMO TVOJE ZASLUGE ZA DOBRO I RAST CRKVE I STVARI KATOLIČKE, DA IZDAMO JAVNU POTVRDU NAŠE ZAHVALNOSTI, KOJOM TEBE

Ivana Milotića

iz Porečke i Pulske biskupije

IZABIREMO, IMENUJEMO I PROGLAŠUJEMO VITEZOM REDA SVETOG GRGURA VELIKOG IZ REDA LAIKA I DAJEMO TI PRAVO SLUŽENJA SVIM POVLASTICAMA KOJE SU S TOM ČAŠĆU POVEZANE.

IZDANO U RIMU KOD SV. PETRA, DANA 11. mjeseca kolovoza godine 2021.

PIETRO kardinal PAROLIN
Državni tajnik


Ivan Milotić (r. 1982. u Puli), školovao se u Pazinskom kolegiju – klasičnoj gimnaziji, diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu sa summa cum laude (2006.) kao najbolji student u generaciji, gdje je i doktorirao na Poslijediplomskom studiju iz građanskopravnih i obiteljskopravne znanosti (2012.).

Predsjednik je Odbora za statutarna pitanja Sveučilišta u Zagrebu u koji je izabran zbog znanstvene izvrsnosti u nomotehnici. Član je Etičkog savjeta Sveučilišta u Zagrebu. Član je Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora (od 2021.). Bio je član Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora (2017. – 2020.).

Glavni je urednik časopisa „Pravo i porezi“ gdje vodi stalne rubrike „Novi zakoni“ i „Jezik u pravu“. Stalni je suradnik časopisa „Računovodstvo, revizija i financije“ i „Croatian Arbitration Yearbook“. Bio glavni je urednik časopisa „Ceste i mostovi“. Urednik je nakladničke cjeline Histria Christiana historico-iuridica. Pokretač je i jedan od voditelja međunarodnog znanstvenog skupa iz građanskog procesnog prava „In memoriam Srećko Zuglija“.

Bio je voditelj znanstvenog projekta pravne, povijesne, ampelografske i enološke argumentacije hrvatske pozicije u prijeporu i sporu oko naziva vina i sorte teran (2016. – 2017.) koji je za Republiku Hrvatsku (i vinare iz Hrvatske Istre) s uspjehom okončan odlukom Suda Europske unije.

Dobitnik je Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu (2003./2004.). Bio je kao student u više navrata stipendist Zaklade Zlatko Crnić i kao poslijediplomand Zaklade Zlata Bartl. Laureat je Godišnje nagrade mladim znanstvenicima i umjetnicima Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu (2009.). Knjiga „Mletačko-austrijska granica u Istri / Il confine veneto-austriaco in Istria“ čiji je suautor dobila je Nagradu Hrvatskog muzejskog društva za 2017. godinu za najuspješniji znanstveno-istraživački projekt koji je rezultirao objavom knjige.

Autor je više od stotinu znanstvenih i stručnih članaka te dvije knjige iz građanskog, trgovačkog i upravnog prava te nomotehnike i jezika u pravu. Autor je šezdesetak znanstvenih radova i više knjiga iz kanonskog, crkvenog (ius ecclesiasticum), rimsko-kanonskog i rimskog prava. Urednik je više od 20 zbornika radova i knjiga. Recenzirao je više od 70 znanstvenih članaka i knjiga.

Priredio je prijevode (s latinskog, grčkog i istro-mletačkog) i komentare Milanskog edikta (313.), Motovunskog statuta (XII. st. – 1507.), Momjanskog kapitulara (1521.), Tridentskog pravorijeka (1535.) i Vrsarskog statuta (1609. – 1768.).

Vodio je desetak višegodišnjih znanstveno-istraživačkih projekata. Istraživanje i projekt „Grčko-rimsko i kanonsko pravo u pravnim temeljima Zapada“ čiji je voditelj, ostvarilo je najsnažniju potporu Sveučilišta u Zagrebu među svim pravnopovijesnim istraživanjima. (IKA)

MILOTIC1

MILOTIC2

"Don Miro se je torna doma", rekao je župnik Listeš zahvalivši na relikviji bl. Bulešića koja je darovana kanfanarskoj župnoj crkvi.  .

Župljani Župe sv. Romualda i Svih svetih u naselju Kozala u Rijeci, predvođeni župnikom vlč. Lukom Pranjićem, hodočastili su u subotu, 2. listopada 2021. u Istru. Posjetili su mjesta koja su obilježila život bl. Miroslava Bulešića, Svetvinčenat, Lanišće i Kanfanar, gdje su sudjelovali na misnome slavlju.

Potom su, htijući iskazati čast naslovniku i zaštitniku svoje župe sv. Romualdu, posjetili Samostan sv. Mihovila nad Limom gdje je taj veliki Božji ugodnik jedno vrijeme živio.

Ondje ih je dočekao župnik Vrsara i Gradine vlč. mr. Lino Zohil zajedno sa svojim župnim suradnikom povjesničarom Marinom Martinčevićem, doktorandom na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.Vlč. Zohil je hodočasnicima ukratko prikazao sadašnjost samostana sv. Mihovila nad Limom. Spomenuo je  je da je dio samostanskog kompleksa obnovljen sinergijom Ministarstva kulture, Istarske županije i Općine Vrsar te da se posljednje tri godine ondje održavaju mise dva puta godišnje, o blagdan sv. Romualda 19. lipnja i o blagdanu sv. Mihovila, 29. rujna.  U tim prigodama bivaju izložene i relikvije koje je župnik za taj samostana dobio od uprave reda kamaldoljana prije tri godine. Spomenuo je i osnovne značajke reda kamaldoljana kojeg je osnovao sv. Romuald. Upoznao ih je s podatkom da se njegovo tijelo čuva u talijanskom mjestu Fabriano.

Povjesničar Marino Martinčević je prikazao povijest tog sakralnog prostora, svrnuvši pozornost na najstariji dio građevine, ranokršćansku crkvicu posvećnu Blaženoj Djevici Mariji naslonjenu na glavnu crkvu, koja je izgrađena u 6 stoljeću. Zanimljiva je po svojoj oktogonalnoj apsidi. Ta je ranokršćanska crkvica značajna i po tome što su u njoj već u 8. stoljeću bile naslikane freske, i smatraju se jednim od najstarijih freska, no nažalost sačuvani su tek poneki manji fragmenti, rekao je prof. Martinčević.  Nastavio je izlaganje osvrtom na boravak sv. Romulada na tome mjestu. On je izvorno pripadao benediktinskom redu, no bio je jedan od velikih reformatora benediktinaca, i iz njegove je reforme proizašla nova grana, kamaldoljani, koji su bili prisutni na tome području, a upravo je sv. Mihovil na d Limom najpoznatiji kamaldoljanski samostan u Hrvatskoj. Predavač je citirao životopisca sv. Romulada, Petra Damijanija, podatkom da je sv. Romulad tri godine boravio u obližnjoj špilji, jer je u to vrijeme postojala samo mala ranokršćanska crkvica. Tu se je posvetio molitvi i kontemplaciji. Vjerovatno je već tada neke privukla njegova nazočnost i pretpostavlja se da je već tada ustanovio jednu malu redovničku zajednicu. U nastavku je predavač izložio značajke crkve sv. Mihovila koja je građena u romaničkom slogu, i prema nekim povijesnim izvorima posvećena je 1040. godine. Posvetio ju je tadašnji porečki biskup Engelmar (Engelman), rodom iz područja okolice Regensburga. Freske koje ona čuva predstavljaju vrijedan primjer otonske umjetnosti u Istri, istaknuo je predavač. Posebno je značajan prizor u prezbiteriju, koji je dobrim dijelom sačuvan, a predstavlja kamenovanje sv. Stjepana prvomučenika, to je najstariji poznati prikaz te teme u likovnoj umjetnosti, rekao je Martinčević, te pojasnio još niz značajki tog vrijednog prikaza fresco slikarstva. Kamaldoljani su u tome samostanu boravili do sredine 13. stoljeća. U 14. stoljeću kroz desetak godina ondje su boravili templari. Krajem toga stoljeća samostan se pripaja kamaldoljanskom Samostanu sv. Mihovila na otoku Muranu, a 1519. godine pripada Samostanu sv. Matije na Muranu. U 15. stoljeću je izgrađen dio koji je služio kao dormitorij. Godine 1772. prestaje biti crkveno vlasništvo, biva laiciziran te postaje vlasništvo obitelji Coletti iz Conegliana u Italiji. Izumiranjem obitelji Coletti, u vrijeme Austrougarske monarhije, kompleks prelazi u vlasništvo države, biva sjedištem šumarije. Nakon više stotina godina propadanja sada je napokon ovoj crkvi vraćen stari sjaj, zaključio je predavač.

 

Hodočasnici su potom posjetili župnu crkvu sv. Andrije u Gradini gdje su imali prigodu za čašćenje relikvije sv. Romualda, a po izlasku iz crkve župljani Gradine su ih počastili prigodnim osvježenjem.

Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca ove je godine proslavila svoga zaštitnika sv. Jeronima, u Puli, u samostanu sv. Franje i misnim slavljem u Svetvinčentu, na grobu bl. Miroslava Bulešića.

Prvi dio programa, u četvrtak, 30. rujna 2021., odvijao se u samostanu sv. Franje u Puli, gdje je o. Provincijal Josip Blažević pozdravio nazočnu braću koja su došla iz svih samostana Provincije, osim iz Visa, jer je ondje zaštitnik samostan također sv. Jeronim. Na proslavi je bio nazočan i o. Igor Salmić, generalni asistent koji se u ime generalnog ministra Carlosa Trovalelija  nalazi u kanonskoj vizitaciji provincije prije provincijskog kapitula koji će biti slijedeće godine. U proslavi su sudjelovala braća iz susjedne slovenske provincije franjevaca konventualaca sv. Josipa.

U uvodnom predavanju o. Provincijal je iznio prikaz stanja u provinciji od prošlog dana provincije do danas. Provincija ima 57 svečano zavjetovane braće, od toga 53 svećenika, 4 brata laika. Osim toga ima dvojicu u novicijatu, jedan je u Poljskoj, a drugi u Asizu, 3 su bogoslova s jednostavnim zavjetima, 2 postulanta te 3 sjemeništaraca.

Provincijal o. Josip Blažević je zatim predao je riječ o. Ivanu Bradariću, šibenskom gvardijanu, koji je upoznao braću sa životom i radom subrata franjevca mons. Jeronim Milete (Šibenik 17. 4. 1871. – 23. 11. 1947.)  šibenskog biskupa od 1922. do 1947., koji je pokopan u crkvi sv. Frane u Šibeniku pored oltara sv. Nikole Tavilića, u nacionalnom svetištu sv. Nikole Tavilića. Ove godine je njegova 150. godišnjica njegova rođenja, pa će se stoga koncem godine održati znanstveni simpozij, s ciljem boljeg upoznavanja života i djela ovog franjevca koji je umro na glasu svetosti.

Nakon predavanja sudionici su se uputili u Svetvinčenat, u crkvu gdje se u oltaru čuvaju kosti bl. Miroslava Bulešića. On je prije svoga đakonskog ređenja imao duhovne vježbe u samostanu sv. Franje u Puli.

U crkvi je franjevce konventualce dočekao župnik vlč. Darko Zgrablić, te im je ukratko prikazao lik svećenika bl. Miroslava Bulešića.

Nakon toga je uslijedila sv. misa pod predsjedanjem o. Igora Salmića, uz koncelebraciju ovogodišnjih jubilaraca o. Jere Vujića koji obilježava 50 godina svećeništva i o. Josipa Blaževića koji slavi 25 godina svećeništva. Od ostalih jubileja u provinciji ove su godine 75 godina života proslavili fra Alojzije Mikić i fra Pero Džida, 50. obljetnicu svećeničkog ređenja osim fra Jeronima Vujića proslavio je i fra Kristofer Ćorić, a 50. obljetnicu jednostavnih zavjeta proslavio je fra Nikica Batista.

O.  Igor je nastavio u propovijedi govoriti na tragu riječi vlč. Darka Zgrablića te u odnosu na vjernost za koju zahvaljuju jubilarci, koji su, od Boga pozvani, odgovorili na dar poziva.

Nakon sv. mise braća su se okrijepila u obližnjem restoranu, a nakon toga su svi pošli svojim kućama, osim generalnog asistenta koji se je vratio u Pulu i nastavio s vizitacijom braće u samostanu sv. Franje te onih koji žive i djeluju u župi sv. Ivana Krstitelja.

Proslavi Dana provincije prethodio je godišnji planerski susret gvardijana Hrvatske provincije franjevaca konventualaca s upravom provincije koji je održan 29. rujna 2021. godine u pulskom samostanu sv. Franje Asiškoga. Bio je ovo posljednji susret pred redoviti provincijski kapitul najavljen za veljaču 2022. godine. Sastanku je predsjedao , provincijalni ministar fra Josip Blažević, a uz gvardijane bio je nazočan i generalni asistent Reda fra Igor Salmič, slovenski franjevac konventualac, koji je prošli tjedan započeo i redovitu predkapitulsku kanonsku vizitaciju provincije.

Susret je započeo ručkom, a radni dio molitvom Srednjeg časa u 15 sati. U uvodnom predavanju formativnog karaktera provincijal je govorio o važnosti emocionalne sfere u razvoju cjelovitosti osobe u kontekstu duhovnog života koji u protivnom ne može biti cjelovit ni uravnotežen. U nastavku su gvardijani pojedinih samostana iznijeli situaciju u pojedinim bratstvima, kako su se snašli u novonastalim okolnostima uzrokovanim pandemijom i potresima, te aktualnim pitanjima kojima će se baviti redoviti provincijski kapitul. Nakon večernje euharistije u 19 sati u atriju samostana uslijedilo je predstavljanje knjige fra Ljudevita Maračića „Konventualni franjevci u Hrvata. Arhivski prinosi i pabirci“, u izdanju Kršćanske sadašnjosti i Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca. (p. Đ. Hontić/ofmconv.hr/TUPPB)

 

Najave i obavijesti

Nema događanja

Istaknuto

 

 

100. obljetnica

Miroslav Bulešić

Zaklada

Biskupija na Facebooku

Biskupija na YouTube

Kalendar događanja

Foto galerija

Ova web stranica koristi kolačiće

Ova web stranica koristi kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Klikom na poveznicu 'Informacije' saznajte više o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.