Početak crkvenog hoda posvećenog sinodalnosti u Crkvi za Porečku i Pulsku biskupiju obilježen je u subotu, 16. listopada 2021., svečanim  misnim slavljem koje je u posve ispunjenoj porečkoj bazilici predslavio apostolski upravitelj Porečke i Pulske biskupije mons. dr. Dražen Kutleša u suslavlju s četrdesetak svećenika.

Prije mise izlaganje o sinodalnosti izrekao je preč. Mr. Ilija Jakovljević. „Naša biskupijska zajednica: predstavnici naših župa, udruga, zajednica, svećenika, redovnika i redovnica, predvođeni našim pastirom nadbiskupom Draženom, danas započinje svoj sinodalni put na koji nas je pozvao papa Franjo. Predstavnici naših zajednica na simboličan način predstavljaju Božji narod u ovoj partikularnoj Crkvi. Vi ste i do sada bili najbliži suradnici svojih župnika, bili i jeste vidljivi znak sinodalnosti u župnim razinama. Danas vas pozivam da budete nositelji sinodalnog puta u svojim zajednicama“, rekao je preč. Jakovljević. U nastavku je pojasnio da, „sam izraz 'sinoda', što u izvornom obliku znači „ići zajedno“, jasno ukazuje na tu bitnu teološku značajku Crkve kao zajedništva koje svoj vidljivi izraz dobiva u raznolikim oblicima zajedničkog suodlučivanja, suodgovornosti i sudjelovanja svih vjernika u poslanju Božjeg naroda. „Ona označava put kojim narod Božji zajedno hodi.“ Stavio je naglasak na tri teme ove sinode: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje, te upozorio, citiravši papu Franju, na 3 opasnosti u provođenju sinode: formalizam, intelektualizam i kušnja nepokretljivosti. Zaključio je izloživši konkretne prijedloge za promišljanje o temama sinode na župnim razinama.

Na misi su se okupili predstavnici iz svih dijelova biskupije. Pred oltar su, dolazeći, donijeli simbolične darove u ime svojih župa.

„Sinodalnost prije svega označava poseban stil koji karakterizira život i poslanje Crkve, izražavajući njezinu narav kao Božjega naroda koji zajedno hodi i koji se okuplja, pozvan od Gospodina Isusa u snazi Duha Svetoga da naviješta evanđelje. Crkva prepoznaje da je sinodalnost sastavni dio same njezine naravi. Sinodalnost nije tek neko događanje ili slogan, nego stil i način postojanja kojim Crkva živi svoje poslanje u svijetu. Poslanje Crkve iziskuje da cijeli Božji narod hodi zajedno, pri čemu svaki ud obavlja svoju osnovnu zadaću koja mu je povjerena, ujedinjen sa svima drugima. Ukratko, ovaj je sinodalni hod usmjeren prema Crkvi koja će na plodonosniji način biti u službi dolaska Kraljevstva nebeskoga“, rekao je nadbiskup u homiliji.

Posebno je, kroz primjere psihološkog pristupa analizirao život Crkve kroz perspektivu zajedništva, odnosno navodeći ljepotu, nedostatak i obnovu zajedništva.

Govoreći o zajedništvu usporedio je suživot vjernika u Crkvi s udovima kao sastavnim dijelovima tijela. „Naša fizička tijela ne mogu ispravno ili sigurno funkcionirati ako svaki ud našega tijela ne komunicira ispravno tj. istinito s drugima. Naša sigurnost dolazi tako što naši osjećaji i živci predaju istinite poruke našem mozgu. Ako bi počeli slati pogrešne i neistinite poruke mozgu došlo bi do velikih posljedica. Tijelo može djelovati ispravno i zdravo samo kada svaki njegov ud vrši svoj posao i komunicira istinito s mozgom. Crkva ne može ispravno funkcionirati ako njezini članovi zamagljuju istinu jedni prema drugima ili ne uspiju raditi zajedno iskreno i s ljubavlju. Ne možemo učinkovito surađivati  ako jedni s drugima ne živimo u istini.

Zbog spomenutih nedostataka Crkva postaje odraz društva u kojem djeluje. Moramo se iskreno zapitati jesmo li mi samo ogledalo društva u kojem živimo? U vrednovanju intelekta, je li došlo do podcjenjivanja srca? U vrednovanju izvrsnosti, je li došlo do podcjenjivanja jednostavnosti? Cijenimo li više ohole a zaboravljamo ponizne? Odgovor na mnoga od ovih pitanja vjerojatno je da. Zato se možemo zapitati postoji li nada da će se naša zajednica preobraziti kako bi odražavala ljepotu uzajamne ovisnosti i ljubavi?“, zapitao se nadbiskup Kutleša.

Zaključno je istaknuo da „sinodalni hod koji naša biskupija započinje poziv je na obnovu i produbljivanje zajedništva u ovoj mjesnoj ali i općoj Crkvi. Svatko je od nas pozvan dati svoj doprinos u zajedničkom prosuđivanju znakova vremena. Pritom neka nas sve vodi duh ljubavi i svijest da svaki ud ima svoju zadaću i svoju specifičnu odgovornost za funkcioniranje cjeline. Ako nema ljubavi i spremnosti da se drugoga čuje i razumije nema ni zajedništva. Ako izostane svijest o različitosti uloga i razina odgovornosti, ovaj naš hod neće donijeti željenoga ploda.

„Zato možemo zaključiti govoreći da najviše pažnje, suosjećanja i ljubavi ostavimo jedni za druge dok svoje molitve za dobre plodove ovog našeg hoda upravljamo Ocu nebeskome“, zaključio je mons. Kutleša.

Nakon homilije predstavnici devet dekanata zapalili su svijeće posebno urešene simbolima sinodalnog hoda te su svjetlo prenijeli svima nazočnima. Uslijedio je blagoslov vode te obnova krsnih obećanja. Broj vjernika koji se je okupio na ovome slavlju daje naznaku da sinodalni hod u ovoj partikularnoj Crkvi može donijeti zanimljive plodove. 

Misu je glazbeno pratio katedralni zbor uz orguljsku pratnju Marijane Gulić.(G. Krizman)

Video zapis mise otvaranja sinodalnog hoda u Porečkoj i Pulskoj biskupiji

Braćo i sestre, sve vas pozdravljam sabrane na ovom misnom slavlju u drevnoj porečkoj bazilici u prigodi započinjanja sinodlanog puta u našoj Biskupiji. Pripremni dokument za ovu sinodu počinje riječima: „Božja Crkva je sazvana na Sinodu.“ Možemo reći: „Crkva Istarska sazvana je na sinodu da se uključi u Sveopću Crkvu i dadne svoj doprinos „Za sinodlanu Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje“.“

Naša biskupijska zajednica: predstavnici naših župa, udruga, zajednica, svećenika, redovnika i redovnica, predvođeni našim pastirom nadbiskupom Draženom, danas započinje svoj sinodalni put na koji nas je pozvao papa Franjo. Predstavnici naših zajednica na simboličan način predstavljaju Božji narod u ovoj partikularnoj Crkvi. Vi ste i do sada bili najbliži suradnici svojih župnika, bili i jeste vidljivi znak sinodalnosti u župnim razinama. Danas vas pozivam da budete nositelji sinodalnog puta u svojim zajednicama. Župnici su dobili formulare za vašu prijavu, pa se prijavite kako bi dobivali sve potrebne informacije i aktivno mogli sudjelovati u ovom hodu. Ovaj naš sinodalni hod povjeravamo zagovoru bl. Miroslavu Bulešiću i bl. Francescu Bonifaciu, mučenicima i blaženicima našeg vremena. Zato su ovdje ispred nas njihove slike.

 Na ovo slavlje naše zajednice donijele su svoje simbolične darove za najpotrebnije u našoj blizini te svijeću koju ćemo zapaliti kod obnove krsnih obećanja i sutra je svečano izložiti, zapaliti, u našim župnim zajednicama. Ova svijeća koja će gorjeti u našim zajednicama označava Krista koji nas prosvjetljuje na ovom sinodalnom hodu. Također, molitva koju ćemo moliti označava našu molitveno povezanost sa cijelom Katoličkom crkvom. Prosvjetljeni Kristom, nadahnuti Božjom Riječju i molitvom započinjemo ovaj hod zajedništva, sudjelovanja i poslanja.

 Papa Franjo poziva sve krštenike da sudjeluju u ovom sinodskom procesu. „Poglavito se valja pobrinuti da se uključi one osobe koje su u opasnosti da budu isključene: žene, osobe s invaliditetom, izbjeglice, migranti, stariji, oni koji žive u siromaštvu, katolici koji rijetko ili nikada ne prakticiraju svoju vjeru itd. Treba iznaći kreativna sredstva kako bi se uključilo djecu i mlade.“ – Papa zahvaća široko i želi da se svi uključe u ovaj hod. Svakako uključimo naše mlade, krizmanike te roditelja prvopričesnika. Ovdje se ne traži da sudjeluju samo oni koji su praktični vjernici, nego svi oni koji su kršteni; čak mogu i drugi sudjelovati.

Što je to sinoda, sinodalnost, sinodalni put?

sinoda (grč. σύνοδος: sabor, vijeće, skupština).

Zakonik kanonskoga prava među prve zadaće Sinode stavlja promicanje tijesne povezanosti između Pape i biskupâ u njihovoj odgovornosti za rast vjere i upravljanje Božjim narodom (kan. 342).

Sam izraz 'sinoda', što u izvornom obliku znači „ići zajedno“, jasno ukazuje na tu bitnu teološku značajku Crkve kao zajedništva koje svoj vidljivi izraz dobiva u raznolikim oblicima zajedničkog suodlučivanja, suodgovornosti i sudjelovanja svih vjernika u poslanju Božjeg naroda. „Ona označava put kojim narod Božji zajedno hodi.“ Određenu vrst suodlučivanja, suodgovornosti i sudjelovanja već činimo kroz određena vijeća, caritas, molitvene i druge zajednice. Sve ovo sad želimo proširiti, ako tako mogu reći da mi koji stalno govorimo na trenutak možda „ušutimo“ kako bi mogli čuti druge; posebno one koji su se udaljili od Crkve. Čuti njihove razloge; ali da i svi zajedno čujmo Duha Svetoga koji nas uvijek iznova obnavlja.

U tom smislu sinodalnost omogućuje cijelomu Božjemu narodu da zajedno kroči naprijed, slušajući Duha Svetoga i Božju riječ, da sudjeluje u poslanju Crkve, i to u zajedništvu koje Krist uspostavlja među nama. Naš zajednički hod jest, naime, ono što najviše ostvaruje i očituje narav Crkve kao hodočasničkoga i misionarskoga Božjega naroda (PD, 1).

Ono što je zajedničko cijelomu Božjemu narodu jesu dostojanstvo i poziv po krštenju. Snagom svoga krštenja svi smo pozvani biti aktivni sudionici u životu Crkve. U župama, malim kršćanskim zajednicama, pokretima laika, redovničkim zajednicama te drugim oblicima zajedništva, žene i muškarci, mladi i stari, svi smo pozvani slušati jedni druge kako bismo čuli poticaje Duha Svetoga koji dolazi da bi usmjerio naša ljudska nastojanja, udahnjujući život i životnu snagu u Crkvu i vodeći nas u dublje zajedništvo za naše poslanje u svijetu. Ovaj sinodalni hod nije preglasavanje i stvaranje nove Crkve, kako je istaknuo papa Franjo, već obnavljanje postojeće. Ovo je prvotno duhovni proces. Nije obično prikupljanje podataka ili niz sastanaka i rasprava. Ova sinoda usmjerena je prema razlučivanju. Da osluškujemo jedni druge, kako bismo svi zajedno mogli razlučiti što Bog govori svima nama.

Kaže papa Franjo: „Slušati Boga kako bismo s njim čuli vapaj njegova naroda; slušati njegov narod dok ne dođemo u suglasje s voljom na koju nas Bog poziva“. Ovo nije jednokratno razlučivanje, već način života utemeljen u Kristu. Razlučivanje je Božja milost, ali iziskuje i naše ljudsko sudjelovanje: „molitvom, razmišljanjem, obraćanjem pozornosti na vlastite unutarnje sklonosti, slušanje i razgovor s drugim na iskren, sadržajan i otvoren način.“ Dijalog uključuje susretanje po različitosti mišljenja. Nemajmo straha iznijeti svoje mišljenje, te budimo spremni čuti mišljenje drugog, pa i prihvatiti. (Ako sam angažiran u župnoj zajednici – budi spreman čuti mišljenje drugog, možda se korigirati pa i krenuti novim stilom). Vi ćete dobiti određene „Upitnike“, učinite ih dostupnim i drugim članovima zajednice i dopustimo da svatko u svojoj slobodi iznese svoje viđenje, svoje prijedloge…

Tema ove Sinode: Za sinodalnu Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje

Tri dimenzije ove teme su zajedništvo, sudjelovanje i poslanje. Te su tri dimenzije međusobno duboko povezane. One su vitalni stupovi sinodalne Crkve. Među njima nema hijerarhije. Naprotiv, svaka od njih obogaćuje i usmjeruje druge dvije. Među njima trima dinamičan je odnos koji je potrebno oblikovati imajući na umu sve tri.

Zajedništvo – Iako smo različiti ali smo ujedinjeni u istoj vjeri. Izvor našeg zajedništva je Presveto Trojstvo. Sastavni dio naših liturgijskih okupljanja je slušanje Božje riječi. Zajedništvo je pretpostavka i uvjet za svaku obnovu, izgradnju i pročišćavanje.

Sudjelovanje – Svi smo pozvani na sudjelovanje, da osluškujemo Duhova Svetoga, a onda i jedni druge. Cijela Crkva je pozvana zajedno: moliti, slušati, analizirati, voditi dijalog, razlučivati i pružati savjete za donošenje pastoralnih odluka koje, što je više moguće, odgovaraju Božjoj volji“. Ovo zajedništvo nije klub izabranih, klub „pravovjerni“.  U ovo zajedništvo potrebno je uključiti one koje se nalaze na marginama ili su isključeni (ostavljeni, rastavljeni, nemoćni i bolesni…). Crkva nije ili, ili; već i; ona koja okuplja.

Poslanje – „Idite i učinite učenicima sve narode“ – to je trajno poslanje Crkve koje je primila od Gospodina. „Naše je poslanje svjedočiti Božju ljubav posred cijele ljudske obitelji“. Svi smo mi pozvani da svjedočimo evanđelje, posebno onima koji se nalaze na duhovnim i crkvenim periferijama – koji su se udaljili od Crkve. Živo svjedočenje evanđelja je „kao kvasac u službi dolaska Kraljevstva Božjeg“.

Uz ova tri „nosiva stupa sinodalnog hoda“ Papa je naveo tri opasnosti:

Prva je „formalizam“ koji ističe oblik, formu, a ne sadržaj i dijalog s Božjim narodom.

Druga je „intelektualizam“ koji bi htio učiniti sinodu nekom vrstom studijske skupine, s učenim, ali apstraktnim govorom o problemima Crkve i nevoljama svijeta. To odvaja od stvarnosti Božjeg puka, kao i od konkretnog života zajednice u svijetu.

Treća je opasnost „kušnja nepokretljivosti“ koju prati izraz „tako se uvijek radilo“. Tom metodom zapravo „usvajaju se stara rješenja za nove probleme“. A to je „otrov u životu Crkve“, istaknuo je Papa. 

Način sudjelovanja u sinodskom procesu

„Prva i najvažnija etapa čitavog sinodskog procesa je etapa osluškivanja u mjesnim Crkvama. Svrha prve etape sinodskog hoda jest poticanje širokoga procesa savjetovanja kako bi se prikupilo bogatstvo iskustava življene sinodalnosti, u njihovim različitim oblicima i vidicima, uključujući pastire i vjernike partikularnih Crkava na svim mogućim razinama, putem najprikladnijih sredstava prema specifičnim mjesnim stvarnostima“.

 Sinode su vrijeme za snove i za posvećivanje vremena budućnosti: Pozvani smo pokrenuti u svojim sredinama iskustvo koje će nadahnjivati ljude, ne isključujući nikoga, kako bismo stvorili viziju budućnosti ispunjenu radošću evanđelja.

Biti uključiv: sudionička i suodgovorna Crkva, sposobna cijeniti svoju bogatu raznolikost, prihvaća sve one koje često zaboravljamo i zapostavljamo.

Otvoren duh: izbjegavajmo ideološko etiketiranje (on se tek sad krstio, šta  on zna…) i koristimo se metodologijama koje su donijele ploda.

Slušanje svakoga, ne zaboravljajući nikoga: učeći jedni od drugih (nemojmo misliti da mi najbolje čitamo, molimo, vodimo pjevanje, caritas, uređujemo crkvu) možemo bolje razmišljati o divnoj mnogovrsnoj stvarnosti, kakva je Crkva pozvana biti.

Shvaćanje zajedničkoga hoda: hodeći putom na koji Bog poziva Crkvu za treće tisućljeće.

Razumijevanje pojma suodgovorne Crkve: vrjednovati i uključiti jedinstvenu ulogu i poziv svakoga uda Kristova Tijela za obnovu i izgradnju cijele Crkve.

Iskorak prema drugima posredstvom ekumenskoga i međureligijskoga dijaloga: Zajedno sanjati i hoditi zajedno s cijelom ljudskom obitelji.

Što nam je činiti?

Prvo pitanje koje nam se postavlja. Danas činimo prvi korak: otvaramo sinodu, duh sinodalnosti iz ove bazilike prenosimo na simboličan način u naše zajednice.

Moliti ne samo za uspjeh sinode, nego moliti za nadahnuće svakog od nas da čujemo poticaje Duha Svetoga – svaki dan na misnim slavljima (ili osobno) moliti molitvu za sinodu;

Svećenici će okupiti ŽPV i druge zajednice (roditelje prvopričesnika, krizmanika…) u župi da promišljaju o ovim temama unutar svojih zajednica;

Posebno je potrebno savjetovanje imati sa članovima Caritasa (oni najbolje poznaju najranjivije osobe među nama);

Svećenici će u homilijama govoriti o sinodi;

Predlažem da svaka župa/zajednica prijavi jednu osobu koja će sudjelovati na biskupijskoj razini i biti poveznica sa župnom zajednicom.

prijedlog župama da pronađu prikladan način izrade sažetaka i zapisnika svakoga savjetovanja/razgovora (uz pomoć tajnika/zapisničara, ili elektroničkim snimanjem sastanka, omogućujući sudionicima dostupnost intervenata online, ili na neki drugi način).

Nemojmo se obeshrabriti, uz Božju pomoć moći ćemo nešto učiniti. Sve pozivam na suradnju i slušanje jedni drugih. Sad ostanimo koji trenutak u tišini i izmolimo deseticu krunice za sretan početak ovog sinodalnog hoda.

PROPOVIJED ZA OTVARANJE SINODALNOG HODA

Poreč, 16. listopada 2021.

Draga braćo i sestre,

kako smo već čuli, s vama danas želim razmišljati o sinodalnosti Crkve te na poseban način o zajedništvu koje je temeljni znak i svrha te sinodalnosti.

Najave i obavijesti

Nema događanja

Istaknuto

 

 

100. obljetnica

Miroslav Bulešić

Zaklada

Biskupija na Facebooku

Biskupija na YouTube

Kalendar događanja

Foto galerija

Ova web stranica koristi kolačiće

Ova web stranica koristi kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Klikom na poveznicu 'Informacije' saznajte više o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.