Blagdan Gospe Lurdske i, ove godine 30. Međunarodni dan bolesnika, proslavljen je tradicionalno svečano u pulskom samostanu sv. Franje Asiškog. Euharistijsko slavlje i ove je godine predvodio porečki i pulski biskup u miru mons. Ivan Milovan, a koncelebrirali su: gvardijan o. Đuro Hontić, o. Đuro Vuradin, o. Ljudevit Maračić te o. Nikica Batista.

Biskup je na početku homilije podsjetio da se ove godine obilježava 30. Dan bolesnika te da ga je ustanovio sveti papa Ivan Pavao II., povezavši ga s blagdanom Gospe Lurdske zbog poznatih hodočašća bolesnika u to marijansko svetište te mnoga čudesna ozdravljenja.
„Sveti Ivan Pavao II. ustanovio je prije 30 godina Svjetski dan bolesnika kako bi u Božjemu narodu, zdravstvenima ustanovama i civilnome društvu osvijestio važnost posvećivanja pozornosti i pažnje bolesnicima i onima koji o njima brinu“, citirao je mons. Milovan. Istaknuo je kako je Dan bolesnika zaživio u kolektivnoj svijesti te se tim povodom organiziraju brojene plemenite inicijative. „I ova sveta misa ovdje u crkvi svetog Franje isto je jedna lijepa inicijativa otaca franjevaca. Ovdje se okupljamo na bogoslužje, na svetu misu i na primanje sakramenta bolesničkog pomazanja. Uvijek je to molitva za naše zdravlje, znamo, ali ujedno i promišljanje o zdravlju i bolesti, o smislu bolesti u svjetlu Evanđelja te također poticaj nama svima da mislimo na one koji su opterećeni većim križem bolesti, možda u našoj blizini“, naglasio je mons. Milovan.

„Papina poruka ove godine sva je u znaku riječi Evanđelja 'Budite milosrdni kao što je Otac vaš milosrdan.' Sveto pismo govori o Bogu kao o Bogu Ocu, kao o Bogu ljubavi i milosrđa. Uz blagdan Božjeg milosrđa sveti papa Ivan Pavao II. govorio je: 'Bog je sama ljubav, postaje milosrđe u susretu s ljudskom bijedom.' Sve je to tako povezano uz Boga koji nam se objavio kao Bog ljubavi i Bog milosrđa. To je njegova narav. Prorok Izaija već u Starom zavjetu pisao je 'Božje milosrđe ima dimenziju i očinstva i majčinstva. On se brine za nas snagom oca i nježnošću majke.' Tako sveti prorok piše o Bogu kao slici Oca i slici Majke dakle o Božjoj ljubavi. Znamo, najveći svjedok Božje ljubavi i milosrđa jest Isus Krist, njegov Sin i naš Spasitelj, za koga su već u prvoj Crkvi, kako pišu Djela apostolska, apostoli rekli PProšao je svijetom čineći dobro i liječeći sve kojima bi ovladao đavao.' Dakle Isusu su na poseban način bili na srcu baš patnici, ljudi koji su trpjeli. I kad je slao apostole u svijet on će isto tako reći 'pođite propovijedati i liječiti bolesnike'. To je valjda i trajno poslanje Crkve: naviještati Evanđelje i imati  na srcu one koji su pritisnuti velikim križem. Posebna briga Crkve je baš za bolesnike. 'Jer', kaže papa Franjo, 'u bolesti se srce uvijek nekako stisne, strah poraste, pitanja se množe, a osobito pitanja o smislu svega jako se nameću. To je posebna situacija kada je čovjek pritisnut bolešću'.“  „Pomislimo ovih dana osobito na one koji su zahvaćeni bolešću od korona virusa. Mnogi umiru sami i u pulskoj bolnici. Toliko smrti od korona virusa.  Umiru ljudi bez blizine dragih osoba koje bar malo svojom blizinom i dobrotom mogu ublažiti tu teškoću smrtnog trenutka“, naglasio je propovjednik.

 

„Važno je dakle imati svjedoke Božjega milosrđa koji su znak Božje utjehe i koji nam daju nadu. Isusov je poziv 'budite milosrdni kao što je Otac nebeski milosrdan'. To posebno vrijedi za ljude koji su u zdravstvenoj djelatnosti: liječnike, medicinske sestre, medicinske tehničare i sve druge, ali i za sve nas pa i volontere koji posvećuju dio svoga vremena ljudima koji su pritisnuti bolešću. Svaki bolesnik je jedinstven. Uz lijekove potrebna mu je osobito ljudska pažnja. Potrebno je slušati pacijenta, njegove tjeskobe i strahove. Potrebno je pružiti skrb utjehu i svjedočiti ljudsku prijateljsku blizinu“, rekao je biskup.

„Papa podsjeća u svojoj poruci na veliko djelo Crkve u prošlosti, kako je u povijesti Crkve osnivala kuće milosrđa“ naglasio je propovjednik. „U kršćanskoj zajednici rođene su te ustanove koje su imale kao brigu posebno iskazati pažnju i skrb za bolesnike i za one koji su bili prepušteni sami sebi. Spomenimo u povijesti Crkve također osnivanje redovničkih zajednica koji su se baš potpuno posvećivala skrbi za bolesnike“, podsjetio je mons. Milovan.  „U našim običnim okolnostima u našim sredinama služba Caritasa u našim župama i drugim zajednicama tako je važna.“

Zaključio je homiliju citiravši završni di papine poruke: „Tijekom ovih trideset godina pastoral zdravlja sve je više priznat kao bitna služba. Ako je najgora diskriminacija koju trpe siromasi – a bolesnici su oni koji oskudijevaju zdravljem – nedostatak duhovne brige, ne smije se propustiti ponuditi im Božju blizinu, njegov blagoslov i njegovu riječ, kao i slavljenje sakramenata i priliku za put rasta i sazrijevanja u vjeri. Podsjećam, u vezi s tim, da blizina bolesnicima i pastoralna skrb za njih nije zadaća samo pojedinih svećenika koji se tome posebno posvećuju; posjećivanje bolesnikâ Kristov je poziv upućen svim njegovim učenicima. Koliko samo bolesnih i starijih ljudi živi kod kuće i čekaju da ih netko posjeti! Služba utjehe zadaća je svakog krštenika koji se spominje Isusovih riječi: 'oboljeh i pohodiste me',“ istaknuo je između ostalog mons. Milovan riječi pape Franje.

„Draga braćo i sestre, sve bolesnike i njihove obitelji povjeravam zagovoru Marije Zdravlje bolesnih, naše drage Gospe Lurdske da ujedinjeni s Kristom koji na sebe preuzima bol svijeta, nađu smisao, utjehu i povjerenje. Molim za sve zdravstvene djelatnike da bogati milosrđem, uz odgovarajuću njegu, pacijentima pruže svoju bratsku blizinu“, zaključio je mons. Milovan.

Na kraju misnoga slavlja svi okupljeni imali su mogućnost primiti sakrament bolesničkog pomazanja. Misu je glazbeno animirala Grupa Oton.

(G. Krizman)

Najave i obavijesti

Srijeda: 5 Lis 2022
Proslava spomendana sv. Faustine Kowalske u Puli

Istaknuto

 

 

 

100. obljetnica

Miroslav Bulešić

Zaklada

Biskupija na Facebooku

Biskupija na YouTube

Kalendar događanja

Foto galerija

Ova web stranica koristi kolačiće

Ova web stranica koristi kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Klikom na poveznicu 'Informacije' saznajte više o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.