U petak, 5 listopada 2018. godine, u prostorijama Državnog arhiva u Pazinu započeo je  međunarodni znanstveni skup "Rimski brevijari od 13. stoljeća do Tridentinskog sabora: jezik, pismo, tekst, slika, funkcija, ustroj."

Skup se pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović održava u organizaciji Znanstvenog centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo, Staroslavenskog instituta, Državnog arhiva u Pazinu, Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Udruženja crkvenih arhivista iz Rima.

Otvorenju skupa, na kojem sudjeluju eminentni povjesničari, jezikoslovci, liturgičari, te povjesničari umjetnosti iz petnaestak renomiranih svjetski sveučilišta i srodnih institucija, nazočili su porečki i pulski ordinarij mons. dr. Dražen Kutleša, pazinski dekan i župnik preč. Mladen Matika, pročelnik Odjela za kulturu Istarske županije Vladimir Torbica,  zamjenica gradonačelnika grada Pazina Mirjana Galant, a u ime predsjednice Republike Hrvatske skup je otvorio akademik Josip Bratulić. Državnu himnu „Lijepa naša Domovino" te istarsku himnu otpjevala je Nina Fakin.

Tijekom dva radna dana kroz 40 izlaganja, svoja će najnovija istraživačka dostignuća znanstvenoj javnosti predstaviti 45 sudionika koji dolaze iz Velike Britanije, Austrije, Italije, Bugarske, Sjedinjenih američkih država, Njemačke, Rusije, Slovenije, Rumunjske te najveći broj iz Hrvatske.

Dobrodošlicu okupljenima na otvorenju skupa izrekao je doc. dr. sc. Elvis Orbanić, ravnatelj Državnog arhiva u Pazinu, koji je istaknuo kako se tim skupom želi valorizirati srednjovjekovna glagoljska i latinička kulturna baština što se ujedno uklapa i u obilježavanje 60. godišnjice od utemeljenja Državnog arhiva u Pazinu. On je nadalje istaknuo kako su glavni organizatori Znanstveni centar izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo i Staroslavenski institut. Prenio je pozdrave predsjednika Udruženja crkvenih arhivista iz Rima Gaetana Zita te rektora Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željka Tanjića. Napomenuo je kao su skup financijski potpomogli Ministarstvo kulture, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Istarska županija i grad Pazin. 

Okupljenima se potom pozdravno obratila dr. sc. Vida Vukoja, ravnateljica Staroslavenskog instituta. Ona je istaknula kako će multidisciplinarni i interdisciplinarni pristup radova toga skupa razotkriti raznolike vidove pristupa rimskome brevijaru, jednoj od dviju temeljnih knjiga zapadnog kršćanstva. U srednjem vijeku brevijar nije bio samo molitveni priručnik nego je, zbog bogatstva tekstova koji su u njega ulazili, pogotovu u razdoblju prije Tridentskoga sabora bio ujedno i srednjovjekovna čitanka, predstavljajući ujedno ono najbolje što je zapadni dio srednjovjekovne Europe mogao ponuditi. Ona je podsjetila na posebnost hrvatskog glagoljskog brevijara unutar šireg rimskog konteksta. Hrvatsko slavenski brevijar, premda rimski, nije bio pisan ni latinskim jezikom ni latinicom. Rezultat je to jedinstvene povlastice koju su Hrvati uživali mnogo prije Vatikanskoga sabora u XX. stoljeću: čitati i moliti jezikom koji drže svojim, hrvatskim crkvenoslavenskim, i pisati pismom koji s pravom drže svojim, uglatom glagoljicom. Naslijeđem crkvenoslavenskoga jezika i glagoljskoga pisma glagoljaši su na jedinstven način povezali europski istok s europskim zapadom, začevši ono što danas nazivamo višedimenzionalnošću hrvatskoga kulturnoga identiteta. A gipkost našeg kulturnog identiteta i njegova otvorenost dijalogu putokaz su suvremenim promišljanjima suživota različitih identiteta, bilo da je riječ o zajednicama ili pojedincima, istaknula je dr. Vukoja.

U ime Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu okupljenima se obratio fra Ante Crnčević. On je istaknuo kako svi pojmovi iz podnaslova skupa, jezik, pismo, tekst, slika, funkcija, ustroj,  kao područja istraživanja nalaze poveznicu u pojmu – riječ, verbum, što je temeljni ustrojbeni element liturgije časova, brevijara. Liturgija horarum je verbum u sintaksi vremena, verbum koji skandira vrijeme. Breviarium je osiromašeni oblik svečanijega izraza liturgija horarum, ali ne smijemo zaboraviti da je i Krist nazvan „Verbum abreviatum“, prvi brevijar jest sam Krist, kao najkraća i najsažetija Božja riječ. U liturgiji Crkve riječ nikada nije samo tekst, ili pismo, ona je čin, događaj, ili bolje - činidbena riječ. Čak je i slika živa riječ, pa se stoga kaže da se ikona piše, a ne slika. Upravo zbog istine da u liturgiji zapisana riječ biva oživljena, da postaje čin i događaj, samo iz tog događaja, iz slavlja vjere, ta zapisana riječ zadobiva svoj smisao i puno značenje. Zato smo svi ovdje, jezikoslovci različitih usmjerenja, povjesničari, povjesničari umjetnosti, teolozi i drugi, kakao bismo zajedno istraživali riječi koje su, premda, 'abbreviate', uvijek više od riječi, više od pisma, više od teksta, istaknuo je prof. Crnčević te zaključio s nadom da svi možemo biti barem malo više filolozi, ljubitelji Riječi.

Prof. dr. sc. Milan Mihaljević, voditelj Znanstvenog centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo je na početku pobliže predstavio pojam znanstvenog centra izvrsnosti, kakvih u Hrvatskoj postoji 13, od čega su dva posvećena humanističkom području. Institucija nositeljica je Staroslavenski institut, no u njegovu radu sudjeluju stručnjaci iz više srodnih institucija. On je istaknuo kako je cilj instituta razraditi interdisciplinarni pristup glagoljaškim rukopisima. Kao tema su izabrani rukopisi nastali u Bermu koji se danas čuvaju u Narodnoj in univerzitetnoj knjižnici u Ljubljani.  Napomenuo je kako se tom prigodom predstavlja prvi dio, temporal Beramskog brevijara, te izrazio nadu kako će se u dogledno vrijeme objaviti i drugi dio, sanctoral. Istaknuo je kako su brevijari iznimno važni spomenici, to nisu samo molitvene i liturgijske knjige iz koje su popovi glagoljaši, bilo u samostanima ili ruralnim kaptolima, molili svoje dnevne službe, brevijar je važan spomenik i jezične povijesti i umjetnosti, jer su mnogi bili iluminirani. U Brevijaru je sačuvan veliki dio Biblije. Kada govorimo o hrvatskoglagoljskim brevijarima zapravo govorimo o prvom prijevodu Biblije na prvi hrvatski književni jezik, hrvatski crkvenoslavenski jezik. On je spomenuo da se, za razliku od povijesnih misala, brevijare mnogo manje proučavalo. Istaknuo je potrebu suradnje među strukama u tome istraživačkome radu.

Zamjenica gradonačelnika Pazina prof. Mirjana Galant rekla je kako je održavanje tog eminentnog skupa velika čast i zadovoljstvo za grad Pazin te zahvalila ravnatelju dr. Orbaniću i djelatnicima DAPA na tome te općenito na ustrajnosti, trudu, entuzijazmu i volji da organiziraju tako važne kulturne događaje koji uvelike doprinose valorizaciji povijesne i kulturne baštine. Pročelnik županijskog odjela za kulturu prof. Vladimir Torbica izrazio je zadovoljstvo što se taj međunarodni skup održava upravo 2018. godine koje je proglašena Godinom baštine.

Porečki i pulski biskup ordinarij mons. dr. Dražen Kutleša je nakon pozdrava organizatorima i sudionicima, naglasio  da je bit toga susreta upravo riječ. Pogledamo li Ivanovo evanđelje, a pogotovo grčki smisao, kod njih je bila velik stvar da svaki školovan i učen čovjek treba spoznati - logos. Najprije ga treba usvojiti, a potom ga treba predati drugim ljudima. Treba shvatiti smisao zašto nešto postoji, zašto je takvo, od tuda ide i nastavlja se bit svega toga. No, logos se ne prevodi samo kao riječ, ima mnogih drugih značenja koja ta riječ podrazumijeva. Jedno on tih značenja je i sam smisao, „u početku bijaše Riječ, i Riječ bijaše kod Boga“ citirao je biskup; upravo ta riječ postade čovjekom. I smisao svega toga jest upravo u toj riječi. Naš odnos s Bogom jest skup riječi, naše molitve, naš razgovor s Bogom. U taj kontekst ulazi i izučavanje ovog brevijara, naglasio je ordinarij. Stoga imamo svi posebnu obvezu da spoznamo pravi smisao tih ljudi i tih popova glagoljaša, koji su utjecali na poseban način ovdje u Istri te sačuvali ovdje nacionalni identitet Istre od 4. Lateranskog sabora pa sve do danas boreći se nekako tiho i doprinoseći unatoč različitim osporavanjima i protivštinama. No,  da tih malih ljudi nije bilo ne bi bilo ni Dobrile ni svih onih velikana koji su živjeli i djelovali u istri. Volio bih da vi znanstvenici doprinesete i rasvijetlite svako sa svoje strane upravo tom značenju riječi, da znamo što je bit, zašto je nešto nastalo, da shvatimo povijesni kontekst, zašto su ti ljudi tako djelovali, zašto baš ovdje i sve ono drugo što bismo se trebali zapitati ali možda ponekad podsvjesno ili namjerno preskačemo. Biskup je poželio  znanstvenicima da budu vođeni u prvome redu traženjem istine, jer nas samo Istina vodi do Riječi u koju vjerujemo i koju mi kao vjernici ispovijedamo, zaključio je mons. Kutleša. Skup je u ime predsjednice republike, uz prigodni nagovor o širokoj interpretaciji Riječi,  otvorio njezin izaslanik akademik Josip Bratulić. 

Prvo uvodno izlaganje pod naslovom „Sanktoral u povijesnom razvoju latinskoga i hrvatskog glagoljskog brevijara“ izreka je akademkinja Ivanka Petrović. Drugo uvodno izlaganje „Povijesni kontekst Berma (srednji i rani novi vijek): izvori, historiografija interpretacija“  izrekli su povjesničari doc. dr. sc. Orbanić i doc. dr. sc. Tomislav Galović.

Nakon uvodnih izlaganja održana je promocija faksimila i transliteracije Drugoga beramskoga brevijara. iz XV. stoljeća, točnije njegovog prvog dijela, temporala. O izdanu su govorili:  dr. sc. Milan Mihaljević, doc. dr. sc. Tanja Kuštović, dr. sc. Vesna Badurina Stipčević, dr. sc. Ana Šimić.

Skup će nakon dva radna dana ispunjena izlaganjima završiti u nedjelju, 7. listopada,  staroslavenskom misom u pazinskoj župnoj crkvi sv. Nikole. (G. Krizman)

 

  • P1170762
  • P1170763
  • P1170764
  • P1170765
  • P1170766
  • P1170767
  • P1170768
  • P1170769
  • P1170770
  • P1170772
  • P1170773
  • P1170774
  • P1170775
  • P1170777
  • P1170778
  • P1170780
  • P1170781
  • P1170785
  • P1170786
  • P1170787
  • P1170790
  • P1170791
  • P1170793
  • P1170795
  • P1170796
  • P1170797
  • P1170798
  • P1170799
  • P1170800
  • P1170801
  • P1170802
  • P1170803
  • P1170805
  • P1170806
  • P1170807
  • P1170808
  • P1170809
  • P1170810
  • P1170811
  • P1170812
  • P1170813
  • P1170814
  • P1170816
  • P1170818
  • P1170821
  • P1170822
  • P1170824
  • P1170830
  • P1170833
  • P1170834
  • P1170835
  • P1170836
  • P1170837
  • P1170838
  • P1170839
  • P1170840
  • P1170841
  • P1170842
  • P1170843
  • P1170844
  • P1170845
  • P1170846
  • P1170847
  • P1170848
  • P1170849
  • P1170850
  • P1170851
  • P1170852
  • P1170853
  • P1170855
  • P1170856
  • P1170857
  • P1170858
  • P1170859
  • P1170860
  • P1170861
  • P1170862
  • P1170864
  • P1170865
  • P1170866
  • P1170867
  • P1170868
  • P1170873
  • P1170874
  • P1170875
  • P1170876
  • P1170877
  • P1170879
  • P1170880
  • P1170881
  • P1170882
  • P1170883
  • P1170884
  • P1170885
  • P1170886
  • P1170887
  • P1170889

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Zatvori' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.