krašić zajednička fotografijaVjernici iz župa Barban, Cere i Sutivanac, koje je predvodio župnik dr.sc. Bernard Jurjević, u subotu 7. svibnja su hodočastili u Krašić. Pridružila se i nekolicina vjernika iz susjednih župa, tako da je na hodočašću bilo preko stotinu vjernika. Ovako dobar odaziv ne treba čuditi, uzevši u obzir stanku dužu od dvije godine kada se nigdje nije putovalo radi nepovoljne epidemiološke situacije i moguće ugroze. Na hodočašće se krenulo u jutarnjim satima a putovanje do Krašića vjernici su kratili molitvom uz zagovor bl. Alojziju Stepincu, koji je rođen u Krašićkom kraju (selo Brezarić) i tu proživio svoje posljednje godine života.

Krašić je općina koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Zagrebačke županije, udaljena oko 50 kilometara od grada Zagreba. U geografskom smislu je konzistentan dio hrvatskog prigorja, a nalazi se između gradova Jastrebarsko i Ozlja (Karlovačka županija). Površinom i napučenošću spada u srednje velike hrvatske općine. Mnoge su poznate osobe rođene u tome kraju: Blaž Ćuk, slikar i likovni pedagog, Juraj Ćuk, pisac i povjesničar, Juraj Jezerinac, nadbiskup, Franjo Kuharić, kardinal, bl. Alojzije Stepinac, kardinal, Josip Mrzljak, biskup, Josip Torbar, tajnik i predsjednik HAZU-a, te mnogi drugi.

krašić misa

Nakon dolaska u Krašić hodočasnici su imali priliku za kratko razgledavanje mjesta, posebice Župne crkve Presvetog Trojstva iz 14. st. i spomenika koji je postavljen 1998. ispred crkve povodom 100. godišnjice rođenja bl. Alojzija Stepinca. Hodočasnici su razgledali stari župni stana i sobe u kojima je on proveo svoje posljednje godine života u kućnom pritvoru. Većina je hodočasnika prošla i Križni put s Isusom i Alojzijem Stepincem, uređen na livadi pokraj crkve i župnog stana.

Neposredno prije početka svete mise, hodočasnike je izrazima dobrodošlice i prigodnim riječima pozdravio nadbiskup Juraj Jezerinac, vojni ordinarij u miru, također rođen u Krašićkom kraju. Ujedno je s hodočasnicima podijelio zanimljiva svjedočanstvo o bl. Stepincu i svoju povezanost s njim, budući da ga je osobno poznavao.

krašić misa 1

Svečano i dostojanstveno misno slavlje u Crkvi Presvetog Trojstva je predvodio župnik Barbana, Cera i Sutivanca, dr.sc. Bernard Jurjević. Misu je pjesmom uljepšao združeni zbor pjevača iz nekoliko župa, a svirkom je pratila Helga Vrh. U pjesmi i zajedničkoj molitvi se očitovala ljepota zajedništva, koja nam je u ovim vremenima nadasve potrebna.

Hodočašće je bila prilika da blaženog Alojzija Stepinca uzmemo kao uzor, da ga zamolimo za pomoć i zagovor. Tako možemo dobiti potrebnu snagu duha da u svakodnevnom životu nadvladamo napasti svijeta, da lakše podnosimo žrtve i patnje na životnom putu. Gledajući ispred sebe patnje koje je trpio, nevin osuđen Alojzije Stepinac, kršćanski duh postaje jači. Sve je strpljivo podnosio i nikada nije odbacio vrednote pravde, istine i morala, koliko god je njegov život bio bremenit nedaćama. Njegov primjer svjedoči o tome da je uz čistu i čvrstu vjeru moguće nadvladati sve nedaće, te prispjeti u slavu Oca nebeskog, u kraljevstvo Krista Kralja, u kojemu će biti nagrađeno svako plemenito djelo i svaka strpljivo podnesena patnja. Razmišljajući o tome, postajemo svjesni istinitosti izreke da „čovjeka ne čini sretnim privid, već mir u srcu i ljubav prema Bogu i bližnjima“.

krašić zbor barban uz spomenik stepincu

Drugi dio hodočašća bila je posjeta nadaleko poznatih Rastoka, u sastavu grada Slunja u Karlovačkoj županiji, smještenih uz magistralnu cestu Karlovac-Plitvička jezera. Mjesto je ime Rastoke dobilo po tome jer se tamo rastače rijeka Slunjčica koja se preko sedrenih stijena ulijeva u rijeku Koranu. Svojim tokom kroz Rastoke  Slunčica stvara mnoštvo malih jezera, brzaka i slapova. Najpoznatiji i najveći su slapovi: Vilina kosa, Hrvojev slap i Buk. Mnogi Rastoke nazivaju i predvorjem Plitvičkih jezera od kojih su udaljene oko tridesetak kilometara.

Dolaskom u Rastoke, dočekalo nas je dvoje vodiča koji su hodočasnicima na zanimljiv i stručan način predstavili znamenitosti ovog kraja, privredu, obrte, govorili o čuvenim ličnostima povezanim uz Rastoke, spomenuli nekoliko legendi, strpljivo odgovarali na postavljena pitanja. Organizirana je i posjeta jednom mlinu u kojem nas je mlinarica Kata ukratko upoznala s načinom rada mlinice – žličare. Zanimljiv je podatak da je nekada u naselju postojalo preko stotinu mlinova, od kojih neki datiraju u 17.st. Veći dio nastambi je ipak sagrađen krajem 19. i početkom 20. stoljeća, uglavnom od drva i sedre. Mnogi slapovi u mjestu su nazvani prema imenima vlasnika mlinica.

krašić oltar bl. stepinca

Zbog svoje skladnosti graditeljske, povijesne i etnografske baštine, Rastoke su 1969. godine uvrštene u Registar nepokretnih spomenika kulture pri Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu. Utiske izazvane ljepotom krajolika hodočasnici su zabilježili koristeći moderne tehnologije, fotografije i digitalne zapise. Ipak, najvrijedniji od svega je utisak pohranjen u srcima svakog od hodočasnika. Nenadmašan je osjećaj zajedništva i duhovni doživljaj ljepota kraja, umirujući zvuk i bistrina vode što protiče potičući na meditaciju i mir, zelenilo drveća, neopisiva milina prizora što u duši veliča čudo prirode.

Hodočasnici su se u kasnim večernjim satima vratili svojim kućama, duše prepune pozitivnih i lijepih utisaka. Unatoč tmurnom i oblačnom vremenu koje nas je pratilo, dan hodočašća je bio po mnogo čemu ispunjavajući. Prevladavao je osjećaj zajedništva, te je dan bio prava okrijepa za duh i tijelo, po čemu će ga svi hodočasnici još dugo pamtiti.

Napisala: Nevia Kožljan

 

 

Istaknuto

 

 

 

100. obljetnica

Miroslav Bulešić

Zaklada

Biskupija na Facebooku

Biskupija na YouTube

Kalendar događanja

Foto galerija

Ova web stranica koristi kolačiće

Ova web stranica koristi kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Klikom na poveznicu 'Informacije' saznajte više o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.